Stefane, hvala za intervju. Nakon više od 10 godina studiranja u Austriji i uspješne prodaje jednog startupa, vratio si se nazad u Banju Luku i osnovao drugi. Zašto si se vratio - zašto Banja Luka, a ne Beč?
Sada iz ove perspektive, vidim da je odluka o povratku bila više emocionalna nego racionalna. Ali i dalje vjerujem da će Banja Luka ubrzo imati ono što je meni bio cilj da stvorim, a to je tech startup prepoznatljiv u evropskim okvirima koji bi mogao da posluži kao inicijalna kapisla iz koje bi kasnije moglo nastati više inovativnih tehnoloških kompanija, koje bi mogle da pokrenu val osnivanja jer će, s obzirom na ESOP, Dwelt za nekoliko godina kreirati investicioni novac za ljude koji imaju tech startup mindset.
Tvoj drugi startup, Dwelt, razvija rješenje u oblasti energetskog sektora pod nazivom Platform X, dok je prvi (Olligo) bio u domenu transporta i takmičio se sa Uberom. Kako je došlo do promjene ove sfere interesovanja i kako bi uporedio stanje ta dva sektora u smislu razvijenosti softverskih rješenja?
Do promjene je došlo sasvim slučajno. Tokom rada na razvoju Olliga, mog prvog startup-a osnovanog po završetku MBA-a u Beču, koji je bio prvi subscription-based konkurent Uber-u, prihodi nam nisu bili pretjerano veliki. Da bismo dodatno zaradili, učestovali smo na razvoju jednog proizvoda za Austrijskog klijenta u energetskom sektoru.
To je bio naš prvi dodir sa velikim “utility” kompanijama. Nakon uspješno završenog projekta, ono što smo shvatili jeste da, s obzirom na trendove koji se dešavaju u energetskom sektoru i zastarjelost tadašnjih softverskih riješenja, je potencijal u tom sektoru je veliki. Dodatno, bili smo poprilično frustrirani B2C sektorom zbog borbe sa jakim konkurentom kao što je Uber i zaključili smo da bi poslovanje u B2B segmentu, gdje imamo priliku da direktno dođemo do svakog kupca, bi nam omogućilo brži tržišni uspjeh našeg proizvoda. Oba sektora trenutno prolaze kroz period velikih promjena, da bi ostali konkurenti i prilagodili im se potrebno je da se ulaže u digitalizaciju poslovnih procesa. Generalni trend u transportnoj industriji je da transport prelazi u uslugu i da ćemo u bliskoj budućnosti definitivno imati jednu aplikaciju tj. platformu na kojoj ćemo uz fiksnu mjesečnu nadoknadu imati priliku da iznajmimo automobil sa ili bez vozača i sve druge vrste transportnih sredstava (bicikl, skuter i slično). Što se tiče energetskog sektora, moje mišljenje je da trenutno prolazi kroz najveću tranziciju jer energija će uskoro postati potpuno liberalizovana, svako će moći da proizvodi i prodaje energiju. Kada kažem svako, mislim na svaku fizičku osobu koja će imati neku vrstu energetskog novčanika i proizvodnju energije iz vlastitih izvora, što će dovesti do potpuno novih pogleda i pristupa trošenja i proizvodnje energije.
Platform X ima za cilj da modernizuje i transformiše odnos dobavljača i potrošača u energetskom sektoru. Možeš li nam malo pojasniti o čemu se tačno radi i koji dijelovi platforme su tehnički izazovni i zanimljivi?
Liberalizacija energetskog tržišta Njemačke je dovela do toga da od 4 velika, tržište danas broji preko 1500 snabdjevača električne energije. Svakom od tih 1500, da bi započeli poslovanje na tržištu, treba minimalno 6, 7 softverskih aplikacija koje moraju da se implementiraju i međusobno integrišu, obezbjeđujući nesmetano funkcionisanje.
Naša Platforma X predstavlja jedinistveno integrisano riješenje koje mijenja svih tih 6 ili 7 aplikacija, i nesmetano funkcioniše i podržava sve poslovne procese snabdjevača energije. Krajnji cilj je da omogućimo potpunu automatizaciju procesa ugovaranja i obračuna energije sa mogućnostima trgovanja na lokalnim berzama struje (to radimo u partnerstvu sa Berlinskom firmom Grid Singularity).
Da bi se pokrenuo startup, neophodno je imati investitore ili bar dovoljnu količinu sopstvenih sredstava za tzv. “bootstrapping”. U BiH ne postoji investitorska scena kao što postoji u razvijenijim zemljama, a većina ljudi nema značajnu ušteđevinu. Da li se u takvim uslovima uopšte može razviti startup scena i kako si ti riješio taj problem?
Startup scena kod nas već puno kasni za regionom, a pogotovo Evropom i možda zvuči grubo, ali nijedan element ekosistema nije na nivou koji bi podstakao/podržao razvoj startupa. Tu ne mislim samo na izvore finansiranja, obrazovne ustanove nego na sam „mindset“. Smatram da je prvo potrebno imati „mindset“ koji će prepoznati priliku i biti spreman da žrtvuje određenu vrstu komfora kako bi pokušao napraviti proof-of-concept neke svoje ideje. Tek nakon toga dolazi finansijska strana koja se, ukoliko prođete prethodnu fazu, može puno lakše riješiti. Kod izvora finansiranja treba da imamo ne samo VC fondove već i serijske preduzetnike i ljude koje su već napravili exit. Jasno nam mi je da banke ne mogu direktno da ulažu u startup-ove, ali bi mogli da ulažu u VC fondove koji će da ulažu u startup-ove.
U jednom od prethodnih intervjua, osvrnuo si se na problem pretjeranog fokusa na outsourcing i rekao da se treba stvarati inteligencija potrebna za razvoj sopstvenih proizvoda. Kako to uraditi, šta je potrebno ispraviti u društvu da steknemo tu inteligenciju i razmišljamo na taj način?
Potrebno je da imamo primjere uspješnih startupova na lokalnom nivou, da studente naučimo ispravno, jer talenti su osnova uspješnih startup ekosistema. Takođe je neophodno da svi zajedno gradimo ekosistem, koji će pomoći u razvoju tehnoloških startupova. To nije nimalo jednostavno i podrazumijeva mikro djelovanje svakog u svom polju, gdje svi možemo tome da doprinesemo. Nažalost, moja procjena je da idemo u pogrešnom smijeru i da smo počeli njegovati kult outsourcing-a i da se zadovoljavamo tehnološki i poslovno manjim izazovima. Drugim riječima, ostajemo u zoni komfora i to nas spriječava da rastemo.
Svjedoci smo ogromne potražnje za IT kadrom i moć u odlučivanju se sve više premješta u korist kandidata a ne poslodavca. U Dweltu je fluktuacija zaposlenih vrlo niska, što je značajan uspjeh. Koji su razlozi za ovo i šta druge firme mogu učiniti da zadrže radnike?
Prvi radnik je Dwelt napustio usljed korone iz privatnih razloga (vratio se nazad u Srbiju), a druga dva krajem 2021. godine. S obzirom da smo zaposlili ukupno 35 ljudi, taj procenat fluktuacije stvarno nije veliki. Tačna analitika govori da je Dwelt u 6 godina ukupno napustilo 6 radnika.
Od prvog dana, Dwelt je vrlo specifična organizacija. Imamo samo jedan proizvod i nikada nismo radili na razvoju nečeg drugog. Od prošle godine, zvanično smo najbolji startup u Centralnoj i Istočnoj Evropi, sa nagradama od Podim-a i Deloitte-a. Kultura u firmi je dovoljno poslovna i ozbiljna da nam omogući profesionalnost, a u isto vrijeme je dovoljno slobodna da omogući inovativnost i “out of the box” razmišljanje. Pored toga, benefiti su više nego konkurentni.
Dwelt je po prvi put ponudio priliku mladim softverskim inženjerima da rade na razvoju vlastitog i jedinstvenog tehnološkog proizvoda u firmi koja počinje iz Banja Luke. Upravo smo u procesu zapošljavanja u novootvorenoj kancelariji u Sarajevu i zadovoljstvo nam je što ćemo dati priliku da i u drugom velikom gradu u BIH ljudi imaju priliku da rade na razvoju domaćeg startup-a i budu nagrađeni udjelima u možda potencijalno prvom unicorn-u u BIH.
Nedavno ste otvorili i razvojni centar u Sarajevu. Zašto baš Sarajevo i šta očekujete od tog poduhvata?
Imali smo nekoliko izuzetno kvalitetnih eksternih saradnika sa kojima smo do sada radili, a žive u Sarajevu. Oni su prvi zaposleni u našem novom razvojnom centru. Radi brzine razvoja Dwelt-u je potrebno da brže zapošljava kvalitetan kadar, a smatramo da Sarajevo ima veliki potencijal u smislu broja i kvaliteta ljudi. Očekujemo da će do kraja godine u Sarajevu biti više od 10 razvojnih inženjera.
Za kraj, šta bi savjetovao našim ljudima koji žele osnovati svoju prvi startup u BiH? Šta bi ti uradio drugačije da počinješ ispočetka?
Prvo, moraju da vjeruju u sebe, u svoj proizvod i svoj tim. Treba da budu fleksibilni, da čuju suprotna mišljenja analiziraju ih, ali im ne bih savjetovao da uvijek slušaju tuđe savjete. Samim tim, ne bih puno savjetovao.
