Rat u Ukrajini počeo je 24. februara 2022. godine i od tada su mediji i društvene mreže preplavljene ovom temom, uključujući IT zajednicu. Dok se svi nadamo što skorijem okončanju sukoba, nemoguće je ne zapitati se kako će se ovaj događaj bez presedana odraziti na stanje IT industrije u Istočnoj Evropi, a posebno u BiH.
Najveći outsourcing hub u krizi
Ukrajina je zemlja sa 44 miliona stanovnika i prosječnom bruto platom od samo 524 EUR, što ih je pozicioniralo kao najveći outsourcing centar u Evropi. Procjenjuje se da imaju oko 200.000 programera i 4.000 IT kompanija, a njih oko 40.000 radi u outsourcing sektoru. Ako vam kažemo da čak 100 od Fortune 500 kompanija u svijetu ima programere u Ukrajini, onda vam je jasno o kojem redu veličina govorimo.
U outsourcing segmentu, koji nas najviše i zanima, ističemo nekoliko Ukrajinskih firmi:
- EPAM je najveća tech kompanija u Ukrajini, koja zapošljava više od 10.000 ljudi od kojih su većina programeri. Imaju vrhunsku reputaciju i rade sa firmama kao što su Google, Expedia, Microsoft, Barclays, Oracle i UBS.
- Softserve zapošljava 9.000 radnika.
- GlobalLogic: preko 6.000 tech radnika, imaju i sjedište u Silikonskoj dolini i rade sa većim brojem startupa iz tog područja.
- Luxoft: preko 3.500 radnika. Rade za Boeing, Dell, IBM i Deutsche Bank.
Šta se trenutno dešava sa ovim i drugim kompanijama koje outsourceaju radnike u Ukrajini? Prema izvještaju Gergely Orsoza, autora popularnog newslettera The Pragmatic Engineer, kompanije su trenutno fokusirane na pružanje pomoći radnicima u vidu avansiranih plata i bonusa, uspostave sigurnih kuća ili evakuacije u neke od susjednih zemalja.
Primjera radi, Cimpress koji je izlistan na NASDAQu ponudio je da evakuira svojih 500 radnika van zemlje ili u sigurniji zapadniji dio Ukrajine, izraelski Wix je ponudio da evakuira svojih 1.000 radnika u Tursku, a Fiverr se vodi istim razmišljanjem. Hopin je svim radnicima uplatio $3.000 kao prvu pomoć dok je Lemon.io avansirao plate za dva mjeseca. Trenutno je sav fokus na pomoć i evakuaciju, kako i treba biti.
Premještanje fokusa
Gledajući na trenutni razvoj situacije, možemo očekivati nekoliko paralelnih dešavanja:
- Povlačenje kapitala iz Evrope. Bez obzira na to što su ratna zbivanja ograničena na Ukrajinu, Evropa će se sveukupno percipirati kao nestabilno područje i sve američke firme koje to budu mogle da priušte zapošljavaće primarno na svom terenu, što znači dalji rast plata u IT sektoru u SAD, Kanadi i Velikoj Britaniji.
- Slabljenje evropskih i jačanje američkih IT firmi. Ukoliko sukob eskalira, Evropa će morati potražiti alternative za ruski gas. Skoro 40% gasa u EU se uvozi iz Rusije, a čak i jake zemlje poput Njemačke ne mogu lako podnijeti veću cijenu gasa. Isplativih opcija nema i procjenjuje se da bi građani mogli plaćati do tri puta skuplji gas, što će oslabiti evropsku ekonomiju i posljedično smanjiti moć evropskih IT giganata, jačajući pozicije američkih.
- Izbjegavanje outsourcinga u zemljama koje graniče sa Ukrajinom. Za firme kojima outsourcing bude jedina isplativa opcija, Poljska i Rumunija, kao drugi i treći najveći outsourcing centar poslije Ukrajine, vjerovatno neće biti prvi izbor. Iako su u pitanju zemlje od 37 i 19 miliona stanovnika i članice su EU, obje se graniče sa Ukrajinom, a kapital se u pravilu fizički udaljava od bilo kakvog izvora nestabilnosti. Ovo će uključiti i manje zemlje, kao što su Slovačka i Moldavija, a naročito Bjelorusiju koja se percipira kao ruski partner.
- Premještanje potražnje ka drugim zemljama u Evropi. Potražnja za IT kadrom će porasti u svim zemljama Evrope koje su udaljenije od Ukrajine, a najveći pritisak će biti upravo na zemljama čija je platežna moć slična Ukrajinskoj, u koje spada i BiH.
BiH, Srbija i Sjeverna Makedonija kao novi igrači
Ova posljednja tačka će lansirati BiH, Srbiju i Sjevernu Makedoniju kao nove ultra atraktivne outsourcing destinacije iz više razloga.
Naime, sve tri zemlje imaju prosječnu platu i isplativost dosta sličnu Ukrajinskoj. Iako je radnik iz Bosne 50% skuplji od onog iz Ukrajine, u Bosni i dalje možete zaposliti skoro dva radnika po cijeni jednog iz Hrvatske, što je dovoljan razlog da se obrati pažnju na nas. Iako statistike o prosječnoj plati nisu nužno reprezentativne za IT sektor, ukupno gledano i dalje je jeftinije zaposliti programera u Bosni, bez obzira na senioritet, a naročito ako se zapošljava kroz sistem SP/obrta.
Dalje, Bosna, Srbija i Sjeverna Makedonija imaju odličan geografski položaj i dobru uvezanost sa većim gradovima u Evropi u kojima međunarodne kompanije uobičajeno osnivaju hubove. Za razliku od Bugarske ili Turske, koje imaju 7 odnosno 8 sati razlike u odnosu na Njujork, Bosna ima razliku od samo 6 sati, što i dalje ostavlja dovoljno preklapanja u slučaju komunikacije sa SAD.
Problematika sa kojom će se kompanije susresti je skaliranje: Bosna, Srbija i Sjeverna Makedonija skupa imaju tek 12 miliona stanovnika, što je nešto više od pola Rumunije. Ovo će neminovno dovesti do rasta cijene rada u IT sektoru i jagmom za programerima, što se osjetilo i prije Ukrajinske krize.
Šta očekivati?
Vrlo je vjerovatno da u trenutku pisanja ovog teksta veće outsourcing kompanije u regiji, poput HTEC, Symphony i Autohority Partners, već dobijaju mandate da zaposle dodatne programere i očuvaju postojeću radnu snagu, što će sigurno uraditi i svi drugi koji budu imali sredstva za takvo nešto.
Zbog velike potražnje, nije teško zamisliti ni scenario ukrupnjavanja u kojem će veće firme kupovati manje kao najefikasniji metod osiguravanja dominacije, naročito ako imamo u vidu da u Bosni i zemljama okruženja ima vrlo malo kompanija koje razvijaju svoje proizvode i većina IT sektora sastoji se od outsourcing firmi.
Za ljude zaposlene u ovom sektoru, ovo samo znači još veći broj ponuda i prilika za posao te izvjestan rast plata za sve pozicije, od QA do arhitekte.
Naravno, sve ovo su rane projekcije na bazi onoga što trenutno vidimo. Svijet nije i nikada više neće biti isti, a na nama je da pišemo kod - drugi neka pišu istoriju.
