Temeljna i konstruktivna diskusija kroz 5 tačaka, o tome šta koči AI/ML projekte. 

87% of AI projects will never make it into production

Through 2021, 80% of AI projects will remain alchemy, run by wizards whose talents will not scale in the organization

Slični rezultati se očekuju i od istraživanja provedenih u 2022. godini. A zašto je to tako?

Imajući u vidu popularnost AI/ML tehnologija, koja se nerijetko karakteriše i kao „AI hype“, često se dešava da se unaprijed klijentu obeća „svemirski brod“ koji će biti izgrađen koristeći posljednje state-of-the-art algoritme koji se vrte na klasteru od n računara namijenjenih za distribuiranu obradu podataka. U realnosti se dogodi da klijent zapravo dostavi fajl sa podacima veličine 124 MB sa problemom koji je rješiv logističkom regresijom.

Prije svega, ne treba bježati od jednostavnih i provjerenih rješenja. Ne mora značiti da će biti iskorišćena kao konačno rješenje, ali mogu pokazati svoje prednosti i mane, a svi zajedno naučiti nešto iz pokušaja primjene. A na kraju krajeva, možda su i dovoljna za neke od njih. Takođe, korišćenje posljednjih postignuća u AI/ML svijetu, u smislu algoritama, ne mora biti garancija za bilo šta ukoliko imate podatke iz kojih se ne može izvući ništa zbog svog (ne)kvaliteta ili (ne)sistematičnosti. Tipičan primjer za to su labele (zavisne varijable). Ukoliko je neka pojava, označena u podacima na nesistematičan način (odnosno, postoji više izuzetaka nego pravila), teško će bilo kakav algoritam tu vrstu (ne)pravilnosti „uhvatiti“.

I na kraju hardver. Jasno je da je upotreba specijalizovanog hardvera neizbježna u većini primjena. Međutim, treba krenuti od klijenta, odnosno od resursa koje planira iskoristiti u projektu, upoznati ga sa prednostima i nedostacima istih i na kraju dimenzionisati rješenje u skladu s tim.

2. Metrike AI/ML modela nemaju vezu sa metrikama poslovnog problema

Ovdje govorimo o situacijama gdje ne postoji dovoljno saradnje Data Scientist-a i domenskih stručnjaka. Postoje dva podtipa situacija:

Data Scientist je ekspert i za poslovni problem koji se rješava

Domenski stučnjak je ekspert i za Data Science

U principu se ne zna koja situacija je gora, odnosno koji projekat će brže propasti.

Data Scientist teško može biti stručnjak za sve moguće domene rada koje će sresti u svom radu i zato je neophodna saradnja sa domenskim stručnjacima. Takođe, ako je Data Scientist dobro shvatio poslovni problem, od vitalnog značaja je odabrati adekvatnu tehniku rješavanja problema koja će dovesti u vezu metrike ML modela sa metrikama poslovnog problema. Ukoliko se ta veza održi od „proof of concept“ etape rada do „staging“ etape (pri čemu „staging“ etapa uključuje izlazak iz laboratorijskih uslova rada, odnosno realan tok podataka), onda smo uspjeli nešto riješiti. Data Scientist jednostavno ne smije donositi ključne odluke tokom razvoja modela bez saradnje sa domenskim stručnjacima. Takođe, domenski stručnjak mora da razumije način na koji se rješava problem i u tome će mu pomoći Data Scientist kroz „model explainability“ koncepte, a sve sa ciljem da se na kraju ne isporuči „black box“.

Drugi tip situacije nastaje kada domenski stručnjak, ohrabren činjenicom da zna napraviti pivot tabelu u Excel-u ili napisati SQL upit „od tri reda“, ubijedi sebe i sve oko sebe da je Data Scientist. Daljnji komentar nije potreban.

Ovdje govorimo o situacijama kada su podaci koje koristimo „savršeni“, odnosno kada pojedinici tvrde da u podacima nema ni jedna greška i da samim tim i AI/ML model mora takođe biti savršen. Podaci nikada nisu savršeni i mogu samo biti dobri za neku vrstu upotrebe, dok su veoma rijetke situacije u kojima su u originalnoj formi adekvatni i za rješavanje nekog problema koji se koristi AI/ML tehnikama. Potrebno je uvijek malo kreativnosti da se od postojećih podataka transformacijom ili dopunom dođe do podataka koji su dobri za rješavanje AI/ML problema. Kruže glasine da je to više neka vrsta umjetnosti nego egzaktna nauka.

4. Zanemarivanje eksperimentalne prirode AI/ML projekata

Ovdje govorimo o situacijama u kojima se AI/ML projekat tretira kao projekat razvoja softvera. Specifičnost AI/ML projekata je u tome što gotovo uvijek kreće od „praznog lista papira“. Naime, ni jedan problem nije isti kao onaj prošli niti postoje uopšte dva ista problema koja se rješavaju na isti način. Dakle, neophodno je postojanje eksperimentalne faze, u kojoj je cilj suziti spektar tehnika i alata kojima će se pokušati riješiti problem. Ta faza UVIJEK podrazumijeva učenje neke nove tehnike ili principa rada nekog alata s kojim će se pokušati kreirati rješenje. Dakle, nije moguće ući u projekat „potpuno spreman“.

Na kraju krajeva, skup tehnika i alata u AI svijetu se toliko brzo mijenja i evoluira, da je potpuno nemoguće reći da je neki alat ili tehnika „100% dobar“ za rješavanje nekog poslovnog problema, jer će se situacija u narednih nekoliko dana/mjeseci potpuno promijeniti. I, šta uopšte znači to kada se kaže da je nešto „100% dobro“? U AI/ML svijetu, u toku razvoja se garantuje samo da će se nešto pokušati riješiti, dok će sprega koda, podataka i modela, kroz razne vrste metrika, reći koliko smo dobri u onome što radimo i koliko smo blizu da rješenjem utičemo na poslovne metrike.

5. „Model je u produkciji – završili smo!“

Uloženo je mnogo resursa u razvoj modela u laboratorijskim uslovima i došlo se do zaključka da model ima F1 score 0.92 na izdvojenom test skupu podataka i svi su veoma srećni i zadovoljni urađenim, odnosno, „završenim“ poslom. Ostaje samo da se uradi deployment modela (staging ili production okruženje, svejedno). Nakon toga stižu informacije da model uopšte ne radi ono što treba da radi.

Podaci korišćeni za treniranje su različiti od produkcionih. Realno, ni jedna pojava na svijetu nije fiksnog karaktera, pa ni podaci koji ih opisuju. Mora postojati strategija koja će uzeti u obzir činjenicu da su se podaci u međuvremenu promijenili, s ciljem da se adaptiramo (kontinuirano učenje)

Priprema podataka za treniranje u laboratorijskim uslovima (training data pipeline) se razlikuje od pripreme produkcionih podataka (production data pipeline). U laboratorijskim uslovima podaci su nerijetko „previše dobri“ i ne oslikavaju realan tok podataka, koji može zahtijevati dodatne obradne korake da se dovedu na nivo kvaliteta u laboratorijskim uslovima.

Podaci koji se koriste za treniranje nisu reprezantativni za pojavu koja se modelira. U praksi se teorija uzorkovanja zanemaruje prilikom selekcije skupa za treniranje, odnosno očekuje se da će prost slučajan uzorak magično proraditi u konkretnoj primjeni.

Pristup radu na AI/ML projektima, odnosno projektima koji uključuju i tu komponentu, mora biti zasnovan na iskustvu i dobrim praksama koje se primjenjuju u svijetu. Sada u igri nije samo kod, nego se mora misliti i o kodu, i o podacima, i o modelima, i o objašnjivosti modela (model explainability). A u posljednje vrijeme sve više je bitan pojam model fairness (što samo naglašava važnost korišćenja teorije uzorkovanja u izradi modela). Dakle, nije važan samo kod, nego i šta taj kod uradi sa podacima, kakav to efekat ima na model (metrike modela i metrike poslovnog problema) i koliko je to transparentno za krajnjeg korisnika rezultata modela (i koliko je to fer za neku podgrupu populacije od interesa). Kada se to pogleda kroz naočale razvojnog tima, imajući u vidu eksperimentalnu prirodu AI/ML projekata, od vitalnog je značaja postojanje verzionisanja gore pomenutih elemenata, s ciljem da svaki član tima može da vidi i da ponovo reprodukuje postignute rezultate ili da nauči nešto iz toga. 

Posmatrajući gornje elemente iz produkcionog konteksta, veoma je važno imati način logovanja kvaliteta rezultata modela koji je u produkciji, što iz razloga detektovanja degradacije istih (jer ni jedan model neće vječno raditi sa istim nivoom kvaliteta), što iz razloga upoređivanja metrika kvaliteta staging i produkcionog modela.

Zarad povećanja efikasnosti i minimiziranja svih potencijalnih, gore pomenutih, problema, u AI/ML sektoru kompanije 

. U pitanju skup dobrih praksi za saradnju i komunikaciju između Data Scientist-a i stručnjaka za operacije. Primjena ovih praksi pojednostavljuje proces upravljanja gore navedenim elementima i automatizuje primjene modela mašinskog učenja i dubokog učenja u velikim produkcionim okruženjima. Poštujući principe MLOps koncepta, lakše je uskladiti rad modela sa poslovnim potrebama klijenta, kao i potencijalnim regulatornim zahtjevima.

Top 5 razloga za neuspjeh AI/ML projekata

Pitanje od milion dolara. Ili, bolje reći, hiljadu i kusur eura. Već skoro čitavu deceniju budući programeri, a i oni koji žele da utvrde svoje znanje, tragaju za odgovorom. Hajde da prodiskutujemo.

Rijetko kada prođe jedna sedmica, a kamoli više, da neko ne postavi na forumu kao što je Reddit, pitanje u vezi IT akademije. Ljudi se u komentarima najprije uglavnom pobune uz izjave poput:

“Dokle više jedno te isto, svaki drugi dan vrtimo ovu temu?”

Međutim, ubrzo popuste pa se i raspišu. Utisci su uglavnom balansirani, tj. broj pozitivnih i negativnih bude na nekoj zlatnoj sredini. Pročešljali smo sve te odgovore i riješili da ih sumiramo.

Šta vam je sve potrebno da biste uspješno pohađali neki od kurseva?

Prije svega, iskrena želja za učenjem programiranja i upornost. Reklame su jedno, ali realnost drugo. Ideja da ćete nakon svega godinu dana nekog programa lagano imati početnu platu od 1.000 e zvuči lijepo, ali su to teška posla (pun intended).

Polaznici uglavnom navode da od inicijalno 40 upisanih, svega 5-6 njih ostane do kraja. Profesori jasno naznače u startu da ono o čemu će pričati na predavanjima nije dovoljno i da mora da se radi samostalno, minimum par sati dnevno. Očekivanje da će vam neko magično uliti znanje, također otpada.

Pored dobre volje i zainteresiranosti, dobro dođe i neko predznanje

Saznali smo da upravo zbog tog kratkog vremenskog perioda od godinu dana, najveću prednost imaju ljudi koji dođu makar s nekom osnovom. Tu se upravo vraćamo na ovu prethodnu priču, gdje ćete ako vas nešto zaista “vozi”, sigurno stalno čitati o tome i čačkati iz radoznalosti.

W3schools.com može biti sjajna početna tačka u ovom slučaju. Sažvakali su HTML i CSS koji su odlična podloga, a nude i tutorijale za druge oblasti. Da li to treba da obeshrabri one koji bi na IT Akademiju došli kao potpuni početnici i stranci u IT svijetu?

Ne, ali biti iole spreman dosta pomaže. Svi oni koji su već stekli neku sliku o razvoju softvera i poradili na samoj logici koja je srž svega, će mnogo lakše ispratiti tempo nastave. To je jedan od problema sa kojima su se ljudi susretali: prelaženje velike količine gradiva za kratak period.

“Ono što se na fakultetu obrađuje cijeli semestar, kod njih se pređe za jedan termin”.

Komentar iznad je dao jedan od polaznika, kao dobronamjeran savjet onima koji razmišljaju o upisu. Dakle, osoba treba biti spremna da isprati brzinu kojom se vodi kurs, bilo kroz pripremu unaprijed, disciplinu za samostalnim radom, ili oba, što je najbolja varijanta.

Treba izdvojiti i solidnu količinu novca

Super je imati želju i ambiciju, ali u ovom slučaju to košta. Cijena jednog programa nekad dostigne i visinu od ~2.000e i razlikuje se u odnosu na to da li ćete ići tradicionalno (biti fizički prisutni), ili nastavu pratiti na daljinu.

Često bude akcija i popusta, ali svakako nije mala svota za izdvojiti. Tim rečeno, najbitnije je da uđete u cijelu priču iskreni prema sebi, tj. da li vas to izistinski zanima, ili ste samo čuli da je dobro plaćeno.

Kada su samo visoke plate motiv, ta motivacija često bude na kratke staze. Programiranje nije jednostavno za naučiti i zahtjeva određena odricanja. Mnogi su do velikih primanja došli bez ikakve formalne škole, ali su zato sami učili godinama, neki čak i od malih nogu.

Možete biti samouki i ne potrošiti ni marku, ali je za to često potrebna ozbiljna disciplina.

Naravno da postoji brdo materijala koji možete naći na netu, kao što su YouTube kanali, forumi, PDF knjige i slično, ali opet, budite realni i zapitajte se da li će vas i koliko dugo to držati. Kada nešto platite postoji doza odgovornosti i obaveze, pogotovo kod većih suma. U suprotnom - lako se odustane.

Da li vam je zagarantovan posao nakon završetka kursa?

Ovo apsolutno najviše zavisi od vas. Ukoliko budete učili i sami, istraživali, rješavali probleme, programirali bar par sati dnevno - šanse za zaposlenjem su velike. Poslodavce uglavnom ne zanima šta ste završili, već na kojim projektima ste radili i koji je nivo vašeg znanja.

Ipak, ovdje treba napomenuti da se kod IT Akademije nekada pravi izuzetak. Ljudi su naveli kako njihove firme automatski odbace CV osobe koja je pohađala neki od kurseva tamo, pogotovo kada ne vide nikakvo drugo iole relevantno iskustvo, recimo link ka GitHub profilu.

Ovaj “problem” lako možete riješiti tako što izostavite u rezimeu ime škole gdje ste odslušali nastavu. Na kraju krajeva, sve to zavisi od firmi i njihovog stava prema ovoj vrsti edukacije.

Bilo kako bilo, sve vodi ka tome da je praktičan rad bitniji od svega ostalog. Super je što ste išli ovdje, ondje, završili hvaljene programe, ali šta ste napravili? Iskodirali? Tu je cijela poenta.

Kao što smo naveli na početku, postoji balans kod recenzija, koji je uglavnom solidno opravdan i zavisi od mnogo faktora. Ipak smo svi individualci i različito funkcionišemo. Mnogi su nahvalili ove programe jer su tu stekli radne navike i pomoglo im je u održavanju te jako potrebne motivacije.

Jedna grupa ljudi je recimo godinama bila van programiranja i malo su ispali iz štosa, te je ovo bio odličan način da se podsjete gradiva i vrate u te vode. Logično, ispratili su predavanja znatno lakše od početnika i procijenili znanje profesora kao relevantno.

Dakle, vrijedi li upisivati IT Akademiju?

To je na vama da procijenite. Možda vam u tome djelomično pomogne ovaj tekst, ali savjetujemo da pogledate i šta su još drugi rekli o tome. Odgovor najviše leži u onome što želite da postignete i kakvi ste po prirodi.

Koji god put da odaberete, bitno je da budete konzistentni, kao kod vježbanja matematike tokom školskih dana. Zadatak najprije djeluje kao bauk, a kroz par sedmica ga sa osmjehom rješavate i pitate se kako to da vam je djelovalo toliko naporno.

Jako je važno i da se makar malo usmjerite. Velika je razlika da li ćete uzeti recimo Android programiranje ili ćete ipak odabrati PHP za početak. Opet, to najviše zavisi od vašeg prethodnog iskustva.

. Sve ostalo će doći ukoliko ste uporni i krenete sa pravom željom, dobrim motivom. U suprotnom, neće vam pomoći ni najbolji predavači i kursevi ovoga svijeta. Možda vanzemaljci imaju tu tehnologiju da vam bez imalo truda usade znanje seniora.

Vrijedi li upisivati IT akademiju?

Rat u Ukrajini počeo je 24. februara 2022. godine i od tada su mediji i društvene mreže preplavljene ovom temom, uključujući IT zajednicu. Dok se svi nadamo što skorijem okončanju sukoba, nemoguće je ne zapitati se kako će se ovaj događaj bez presedana odraziti na stanje IT industrije u Istočnoj Evropi, a posebno u BiH.

Ukrajina je zemlja sa 44 miliona stanovnika i 

 u Evropi. Procjenjuje se da imaju oko 200.000 programera i 4.000 IT kompanija, a njih oko 40.000 radi u outsourcing sektoru. Ako vam kažemo da čak 100 od 

 kompanija u svijetu ima programere u Ukrajini, onda vam je jasno o kojem redu veličina govorimo.

U outsourcing segmentu, koji nas najviše i zanima, ističemo nekoliko Ukrajinskih firmi:

 je najveća tech kompanija u Ukrajini, koja zapošljava više od 10.000 ljudi od kojih su većina programeri. Imaju vrhunsku reputaciju i rade sa firmama kao što su Google, Expedia, Microsoft, Barclays, Oracle i UBS.

 preko 6.000 tech radnika, imaju i sjedište u Silikonskoj dolini i rade sa većim brojem  startupa iz tog područja.

: preko 3.500 radnika. Rade za Boeing, Dell, IBM i Deutsche Bank.

Šta se trenutno dešava sa ovim i drugim kompanijama koje outsourceaju radnike u Ukrajini? Prema 

 Gergely Orsoza, autora popularnog newslettera The Pragmatic Engineer,  kompanije su trenutno fokusirane na pružanje pomoći radnicima u vidu avansiranih plata i bonusa, uspostave sigurnih kuća ili evakuacije u neke od susjednih zemalja.

Primjera radi, Cimpress koji je izlistan na NASDAQu  ponudio je da evakuira svojih 500 radnika van zemlje ili u sigurniji zapadniji dio Ukrajine, izraelski Wix je ponudio da evakuira svojih 1.000 radnika u Tursku, a Fiverr se vodi istim razmišljanjem. Hopin je svim radnicima uplatio $3.000 kao prvu pomoć dok je Lemon.io avansirao plate za dva mjeseca. Trenutno je sav fokus na pomoć i evakuaciju, kako i treba biti.

Gledajući na trenutni razvoj situacije, možemo očekivati nekoliko paralelnih dešavanja:


. Bez obzira na to što su ratna zbivanja ograničena na Ukrajinu, Evropa će se sveukupno percipirati kao nestabilno područje i sve američke firme koje to budu mogle da priušte zapošljavaće primarno na svom terenu, što znači dalji rast plata u IT sektoru u SAD, Kanadi i Velikoj Britaniji.

Slabljenje evropskih i jačanje američkih IT firmi.  

Ukoliko sukob eskalira, Evropa će morati potražiti alternative za ruski gas. Skoro 40% gasa u EU se 

, a čak i jake zemlje poput Njemačke ne mogu lako podnijeti veću cijenu gasa. Isplativih opcija nema i procjenjuje se da bi građani mogli plaćati do tri puta skuplji gas, što će oslabiti evropsku ekonomiju i posljedično smanjiti moć 

Izbjegavanje outsourcinga u zemljama koje  graniče sa Ukrajinom. 

Za firme kojima outsourcing bude jedina isplativa opcija, Poljska i Rumunija, kao drugi i treći najveći outsourcing centar poslije Ukrajine, vjerovatno neće biti prvi izbor. Iako su u pitanju zemlje od 37 i 19 miliona stanovnika i članice su EU, obje se graniče sa Ukrajinom, a kapital se u pravilu fizički udaljava od bilo kakvog izvora nestabilnosti. Ovo će uključiti i manje zemlje, kao što su Slovačka i Moldavija, a naročito Bjelorusiju koja se percipira kao ruski partner.

Premještanje potražnje ka drugim zemljama u Evropi.

 Potražnja za IT kadrom će porasti u svim zemljama Evrope koje su udaljenije od Ukrajine, a najveći pritisak će biti upravo na zemljama čija je platežna moć slična Ukrajinskoj, u koje spada i BiH.

BiH, Srbija i Sjeverna Makedonija kao novi igrači

Ova posljednja tačka će lansirati BiH, Srbiju i Sjevernu Makedoniju kao nove ultra atraktivne outsourcing destinacije iz više razloga.

Naime, sve tri zemlje imaju prosječnu platu i isplativost dosta sličnu Ukrajinskoj. Iako je radnik iz Bosne 50% skuplji od onog iz Ukrajine, u Bosni i dalje možete zaposliti skoro dva radnika po cijeni jednog iz Hrvatske, što je dovoljan razlog da se obrati pažnju na nas. Iako statistike o prosječnoj plati nisu nužno reprezentativne za IT sektor, ukupno gledano i dalje je jeftinije zaposliti programera u Bosni, bez obzira na senioritet, a naročito ako se zapošljava kroz sistem SP/obrta.

Dalje, Bosna, Srbija i Sjeverna Makedonija imaju odličan geografski položaj i dobru uvezanost sa većim gradovima u Evropi u kojima međunarodne kompanije uobičajeno osnivaju hubove. Za razliku od Bugarske ili Turske, koje imaju 7 odnosno 8 sati razlike u odnosu na Njujork, Bosna ima razliku od samo 6 sati, što i dalje ostavlja dovoljno preklapanja u slučaju komunikacije sa SAD.

Problematika sa kojom će se kompanije susresti je skaliranje:  Bosna, Srbija i Sjeverna Makedonija skupa imaju tek 12 miliona stanovnika, što je nešto više od pola Rumunije. Ovo će neminovno dovesti do rasta cijene rada u IT sektoru i jagmom za programerima, što se osjetilo i prije Ukrajinske krize.

Vrlo je vjerovatno da u trenutku pisanja ovog teksta veće outsourcing kompanije u regiji, poput 

, već dobijaju mandate da zaposle dodatne programere i očuvaju postojeću radnu snagu, što će sigurno uraditi i svi drugi koji budu imali sredstva za takvo nešto.

Zbog velike potražnje, nije teško zamisliti ni scenario ukrupnjavanja u kojem će veće firme kupovati manje kao najefikasniji metod osiguravanja dominacije, naročito ako imamo u vidu da u Bosni i zemljama okruženja ima vrlo malo kompanija koje razvijaju svoje proizvode i većina IT sektora sastoji se od outsourcing firmi.

Za ljude zaposlene u ovom sektoru, ovo samo znači još veći broj ponuda i prilika za posao te izvjestan rast plata za sve pozicije, od QA do arhitekte.

Naravno, sve ovo su rane projekcije na bazi onoga što trenutno vidimo. Svijet nije i nikada više neće biti isti, a na nama je da pišemo kod - drugi neka pišu istoriju.

Kako će kriza u Ukrajini uticati na IT industriju u BiH

 kao novu i nezavisnu tech zajednicu zanimalo je kakve su potrebe tech sektora u našoj zemlji. Kako nam je jedan od ključnih ciljeva povezivanje i karijerni razvoj profesionalaca u IT industriji, odlučili smo prvo istražiti njihove potrebe!

U oktobru/listopadu 2022. godine uradili smo prvo istraživanje.

1267 ljudi imalo je potrebu ispuniti naš upitnik.

Kao nagradu za doprinos istraživanju, poklanjali smo monitor koji je osvojio Edis Mašić, software engineer zaposlen u Virgin Pulse Bosnia.

Imali smo želju da saznamo da li postoji potreba za nama.

Prvo smo pitali i dobili odgovore na pitanja odakle su učesnici i koje su njihove pozicije u IT-u.

Podaci anketa očekivano, s obzirom na naše trenutno područje djelovanja, rekli su da je, najviše njih, 42,5 %, iz Banje Luke. Slijedi Sarajevo sa 22,8% anketiranih, te Mostar sa 5,6%, potom Tuzla i Zenica.

44,2% u ukupnom broju ispitanih činili su developer-i/ software engineer-i, 14,9% dizajneri, te ostale branše unutar IT sektora. Takođe očekivan podatak, s obzirom da su teme koje smo do sada obuhvatili našim meetup-ima bile namijenjene pretežno developer-ima.

U okviru 6 meetup-a koje je Adriatic Valley do sada organizovao pričali smo o softverskom inženjeringu, dizajnu, cloud tehnologijama, menadžmentu i marketingu. Govornici na našim meetup-ima pored domaćih, bili su i pet stručnjaka izvan BiH. Na meetup.com za kratko vrijeme okupili smo 330 članova.

Sve ovo pomoglo nam je da saznamo da li postoji i kolika je potreba za nama, ali i kakve su i kolike obostrane potrebe na tržištu unutar tech zajednice.

Pokazatelj da među profesionalcima IT zajednice postoji veliki interes za okupljanjima na kojima bismo razmijenili iskustva i nova saznanja iz svojih oblasti - baš poput naših 

-a bio je odgovor 31,4 % anketiranih koji su rekli da bi naše meetup-e u Banjoj Luci rado posjećivali kvartalno. Najčešći sljedeći odgovor bio je jednom mjesečno, kako je odgovorilo njih 26,7%.

Trenutno smo locirani u Banjoj Luci i namjera nam je da se širimo i na druge gradove.

Da ovo nisu samo naše želje, ali i vrijednost naše ideje i to da činimo dobru stvar pokazalo nam je i 717 pozitivnih odgovora (bez odgovora učesnika iz Banje Luke) na pitanje o organizaciji meetup-a u drugim gradovima.

Ideju o povezivanju i razmjeni iskustava u različitim nišama u IT zajednici planiramo da upotpunimo realizacijom coworking hub-a za vrijeme događaja (par dana prije i dan poslije istog). U ovoj ideji bi nas vrlo rado podržalo čak 81,2% anketiranih.

Dali smo si za pravo da zaključimo da postoji velika potreba za zajednicom koja će osmišljavati, realizovati i koordinisati događajima namijenjenim cjelokupnoj tech zajednici i profesionalcima iz različitih niša unutar IT-a, baš poput nas.

Na kraju, ali ne manje važno, dodatnu podršku našoj ideji, ali i realizaciji iste dao je visok procenat onih koji žele članarinu, dakle izdvojiti sredstva za rad naše zajednice.

60,6% anketiranih pozitivno je odgovorilo na pitanje o plaćanju članarine unutar 

Svi podaci dobijeni u istraživanju pokazali su nam da je interes i podrška tech zajednice za realizaciju naših planova iznad naših prvobitnih projekcija.

Zato vam u narednom periodu obećavamo organizaciju različitih događaja, meetup-a, panel diskusija, radionica, te saradnju i rad sa drugim stakeholder-ima unutar naše države, na razvoju IT sektora i stvaranju boljih uslova rada.

Svi vi koji se osjećate kao dio digitalne zajednice - 

Ukoliko želite da pratite nove tech trendove i saznanja slobodno se učlanite u našu grupu na 

 ili nas zapratite na nekoj od društvenih mreža. Mi ćemo se potruditi da vas kao i do sada obradujemo meetup-ima i diskusijama na kojima ćete imati priliku da čujete priče i iskustva regionalnih IT stručnjaka, proširite svoje vidike i listu kontakata.

Jedan od takvih događaja je i #AdriaticValley panel, gdje ćemo ugostiti čelne ljude iz softverskih kompanija iz regiona koji su zaposleni na poziciji CTO, koji će ujedno predstavljati i početak nove sezone.

Istraživanje tech zajednice - 1267 ispunjenih upitnika!

, instagram, pa čak i LinkedIn svjedoci su pobune protiv hustle kulture koju je izazvala Generacija Z. O čemu se tu zapravo radi?

Prvo što pada na pamet usljed bukvalnog prevoda sa engleskog jezika, jeste davanje otkaza… tiho, diskretno. Način da osoba dostojanstveno najavi odlazak iz firme, zbog nezadovoljstva poslom ili nekog X razloga.

Ipak, riječ je o nečemu malo drugačijem. 

 se projektuje kao vid protesta protiv prekovremenih (neplaćenih) sati, davanja 300% za poslodavca, težnje da posao bude #1 dok privatni život trpi, a sa njim i porodica, prijatelji, kao i psihofizičko zdravlje.

Gen Z realnost doživljava znatno drugačije od svojih prethodnika, takozvanih Milenijalaca. World Wide Web je sa sobom donio sijaset novih mogućnosti, a prije svega - informisanost.

Biblioteke su zamijenili .pdf fajlovi, piraterija i online kupovina su pojeli bioskope, biblioteke, radio stanice. Sve je postalo umreženo i dostupnije nego ikada, a neki novi klinci, čini se, “razmaženiji”.

Kako čovjek i da ih krivi kada su svjedoci influensera koji naočigled svojih pratilaca žive savršeno, voze “dream cars” već sa svojih 18 godina, putuju cijelim svijetom, sve nalik nekom filmu. Kao da su već provalili život, obezbijedili se do kraja istog, a sve sa relativno malo truda.

Korona je donijela razne zavrzlame, ali i neke dobre stvari, kao što su prelazak na rad od kuće i veća fleksibilnost u samom poslu. To je navelo ljude da se zapitaju, na primjer zašto su prethodnih par decenija morali da gube po par sati dnevno u prevozu do kancelarije i nazad?

Shvatili su i da je rad u šorcu i pidžamama znatno komforniji od formalnog stila koji neke kompanije zahtevaju. Prijalo im je što mogu duže spavati, praviti pauze kad i koliko žele, biti tu za svoju porodicu šta god da iskrsne, i maksimalno uživati u privatnosti svog doma.

Drugim riječima, uvidjeli su da mnoga pravila, poput striktnog osmočasovnog vremena, nisu zapravo obavezna, kao ni ostajanje prekovremeno. Kada se situacija sa virusom stišala, veliki broj firmi je želio da se zaposleni vrate u njihove prostorije i rade tu skupa, kao nekad.

To je zapravo trenutak kada dolazimo do pravljenja snimaka na društvenim mrežama i glasnoj pobuni.

Najčešće se tu provlači bezobzirnost poslodavca prema zaposlenom, koji dobije mejl petkom u 17:35h (radno vrijeme mu je do 17h), a gdje se od njega traži detaljan izveštaj do ponedeljka.

, ovi prvi potpuno izignorišu poruku i tek u ponedeljak ujutru posvete pažnju cijelom slučaju. Drže do sebe i odbijaju da rade 

Ova druga ekipa čini sve suprotno: ostaje preko vikenda da završi traženo, a prvog radnog dana u nedelji ima ponosno sve spremno. Jest’ da je privatno vrijeme trpjelo i da je odmor tokom subote i nedelje bio sve samo ne to, ali je zadatak riješen.

Šta je za to vrijeme radila osoba koja ga je naručila? Ko će ga znati, možda i ona teži ka toj 

kulturi, te je empatično sa svojim kolegom žrtvovala svoj zasluženi odmor.

Kako se LinkedIn oglasio povodom ove teme?

Utisci su različiti i još uvijek treba vremena da se potpuno slegnu, iako je prošlo već par mjeseci. Čini se da je i sam pojam “quiet quitting” malo ko shvatio na pravi način, već svako ima neku svoju teoriju.

U suštini, nastaje podjela na dvije grupe ljudi:

Smatraju da je za uspjeh u karijeri apsolutno neophodno žrtvovati slobodno vrijeme i raditi znatno izvan okvira koji se od vas očekuje. Okej je i ako se šljaka 16 sati dnevno, neka su dijelom i neplaćeni, sve zarad nekog višeg cilja, bilo da je on kompanijski ili vaš lični.

Čudni su im oni koji žele da sa poslom završe najkasnije do pet popodne i nakon toga se posvete porodici, partnerima, hobijima. Razumiju ih doduše, ali i dalje misle da je to loša praksa, put ka nezadovoljstvu.



Kako ćemo - lako ćemo. Žele da sačuvaju psihofizičko zdravlje, čak i po cijenu toga da ne ostvare neke svoje ciljeve, uglavnom materijalne prirode. Stavljaju sebe na prvo mesto, a tek onda poslovni život i sve ono što sa sobom donosi.Vjeruju da je sasvim dovoljno što inicijalno provodimo čak 

 na poslu, iliti oko 90.000 sati. Shvataju ambicioznost ovih prvih, ali je prosto ne dijele. Gledaju na rad kao sredstvo za obezbjeđivanje osnovnih ljudskih potreba.

Svaka individua zna šta joj najviše leži i ka kojim ciljevima ide. Teško je reći da li tu postoje unaprijed zacrtana pravila i okarakterisati nešto kao pogrešno ili ispravno.

Činjenica je da su se ljudi kroz decenije izborili za neuporedivo bolje uslove na radnom mjestu. Nekad je slobodan vikend bio samo pojam, jer se podrazumjevalo da se i tada radi. Henri Ford je recimo prvi svojim zaposlenima skratio sedmičnu satnicu sa 48 na 40. Sa kojom namjerom?

Pored očigledne, ideja je bila da ti ljudi u slobodno vrijeme troše novac, a samim tim održavaju i tadašnju ekonomiju. Podsjeća malo na prepune tržne centre danas, kada se svi u subotu ili nedelju iznenadimo količinom ljudi koja “ne odmara, već samo negdje ide”.

Ostaje da zaključimo da smo prethodnih par godina bili svjedoci velikih promjena u domenu poslovanja, a za većinu smo bili prinuđeni da se prilagodimo. Nepoznato je šta donosi budućnost, ali jedno je sigurno: potpuno je u redu da svako prati svoj ritam i stvari radi onako kako želi ili misli da je ispravno. Bilo da je to 

Quiet quitting - šta predstavlja i zašto je ova tema zapalila društvene mreže

Koja je prosječna plata programera u BiH? Do prije samo par godina, odgovor bi bio jednostavan, ali današnja statistika je poput šale o kupusu i mesu: ako pola stanovništva jede kupus, a druga polovina meso, u prosjeku svi jedu sarmu.

Prosječna plata više prosto ne postoji, jer ne postoji prosječna IT firma. Platni opseg je postao toliko širok da računanje prosjeka više nije korisna informacija bilo kome sem lokalnom Zavodu za statistiku.

Glavni razlog ove pojave je raslojavanje IT poslodavaca u četiri različite kategorije koje imaju potpuno drugačije poslovne modele, izvore finansiranja i filozofiju pri određivanju plata.

U ovom tekstu ti donosimo presjek tih kategorija, pratećih plata koje možeš očekivati i kakve su prednosti i mane svake od njih.

Tip 1: Domaće firme kojima IT nije primarna djelatnost

U ovo spadaju banke, supermarketi, telekomi, državne institucije i sve druge firme i organizacije koje imaju potrebu za progamerima, ali im programiranje nije primarna djelatnost.

Primjera radi, Moj Market i Bingo imaju online shop i sigurno zapošljavaju tim ljudi koji ga održava, ali je njihova glavna djelatnost trgovina, a ne programiranje.  Po sličnom ključu, banke poput Addiko, Raiffeisen i sl. imaju sopstvena IT odjeljenja koja održavaju i izrađuju softver za e-banking, ali im izrada softvera nije djelatnost, dok bankarstvo jeste.

 što je finansijski pojam za vrstu poslovne aktivnosti koja generiše troškove, a ne prihode, u narodu poznato i kao “nužno zlo”.

Ove firme u pravilu nude najniže plate u IT industriji koje se kreću od 

 zavisno od iskustva, a samo rukovodeće pozicije dobijaju plate između 3500 i 4000 KM.

Prostor za napredak je sužen upravo zbog toga što njihov fokus nije na IT već na neku drugu djelatnost, ali ti omogućavaju da naučiš mnogo o njihovoj industriji i stekneš tzv. domensko iskustvo. Naime, nigdje nećeš naučiti više o finansijskoj industriji kao u banci niti više o komunikacijskoj industriji kao u telekomu. Ipak, budi oprezan sa državnim organizacijama ako dobiješ priliku da radiš u jednoj - platu ćeš sigurno primati, ali velike su šanse da nećeš naučiti ništa.

Ova kategorija obuhvata firme koje nude usluge izrade softvera stranim klijentima, oslanjajući se na konkurentske cijene koje mogu ponuditi na međunarodnom tržištu upravo zbog činjenice da im je radna snaga u Bosni. U ovu grupu spadaju 

, odnosno vrsta poslovne aktivnosti koja generiše prihode pa programeri uživaju i bolje uslove.

, zavisno od senioriteta, a određene rukovodeće pozicije mogu donijeti i nešto više.

Ukoliko imate obrt, odnosno SP, određene firme vam mogu ponuditi isplatu kompletne bruto plate pa se navedeni iznosi mogu i uduplati. U ovom slučaju ste dužni sami platiti sopstvene poreze i doprinose za penzijsko i zdravstveno osiguranje.

Prednosti rada u ovim firmama su višestruke, od dobrih plata, preko prilika za napredovanje stabilnosti posla, a glavna mana je odsustvo domenskog fokusa. Naime, firme za outsourcing po prirodi posla često mijenjaju klijente i projekte, što ti ne dozvoljava da provedeš značajno vrijeme izučavajući određen problem prije nego pređeš na nešto novo i tako stekneš ekspertizu u toj oblasti.

Tip 3: Startupi iz SAD i EU koji zapošljavaju direktno u BiH

Ova kategorija obuhvata firme sa investicionim kapitalom koje traže programere širom svijeta i zapošljavaju ih kao 

 radnike na razvoju sopstvenih proizvoda. Ovo su firme poput 

Poslovna logika svakog startupa je da želi razviti svoj proizvod što prije, sa što boljim timom, pa su spremi platiti i veće iznose u odnosu na druge firme.

U startupu tako možeš očekivati platu između 

 (2800 i 15550 KM u trenutku pisanja teksta), zavisno od iskustva i specifičnih tehnologija koje poznaješ. Neki startupi nude i daleko više, jer budžetiraju u skladu sa standardom svoje zemlje (npr. SAD) i spremni su taj iznos dati bilo kome ko zadovolji kriterijume, bez obzira na lokaciju, što je dio rastućeg fenomena 

Da bi radili sa startupima morate imati registrovanu preduzetničku radnju ili obrt putem kojeg će vam se plata isplaćivati u dolarima ili eurima iz njihove matične zemlje i pobrinuti se sami za svoje poreze. Mimo toga, uživate iste benefite kao u drugim firmama: obezbijeđenu opremu, pravo na bolovanje i godišnji odmor i sl.

Ukoliko startup ima registrovanu firmu u BiH (što je rijetkost), može vam ponuditi i klasičan ugovor o radu poput drugih firmi, ali u tom slučaju navedena plata je manja, jer gotovo 40% iznosa otpada na poreze koji se plaćaju državi. Iznosi su sličniji firmi Tipa 3, ali ipak nešto viši.

Prednost rada u startupima su mnoge: visoka plata, sticanje dubokog domenskog iskustva u određenoj industriji, rad u manjem timu sa direktnim pristupom top menadžmentu, mogućnost eksperimentisanja sa novim tehnologijama, učenje o svim fazama pokretanja biznisa. Glavna mana je visoka nestabilnost posla - startupi se oslanjaju na investicije, a ne na tekuće poslovanje za isplatu troškova, što znači da tvoj posao može preko noći nestati.

 i druge firme za posredovanje u zapošljavanju freelancera.

Ove firme direktno angažuju programere i druge IT profile u BiH na satnicu, a zatim ih usmjeravaju ka klijentima za koje trebaju da rade, naplaćujući klijentu određenu proviziju.

po satu, zavisno od iskustva i traženih tehnologija, pa tako za puno radno vrijeme teoretski možete zaraditi između $3200 i $9600 mjesečno.

Međutim, angažman na puno radno vrijeme i duži period je rijetkost, a slično startupima isplate se vrše na preduzetničku radnju odnosno obrt i radnik je dužan da riješi svoje poreze. Tipičan angažman je do 20 sati sedmično, ali ništa vas ne sprečava da radite za dva klijenta.

Prednosti rada za ovu vrstu firmi su prvenstveno prilika za dobru zaradu i odlučivanje o tome koliko sati sedmično želiš da radiš. Mane su nestabilnost angažmana, a samim tim i prihoda, jer ne postoji garantovana plata već isključivo klijenti koji te povremeno angažuju i kojima naplaćuješ dogovorenu satnicu, uz evidenciju utroška vremena. Zbog ovog rizika su satnice i veće u odnosu na druge tipove firmi, ali ako znaš kako plivati u freelance vodama, ovo možeš okrenuti u svoju korist.

Razumijevanje ova četiri tipa poslodavaca i njihove poslovne logike je važno za kvalitetno upravljanje karijerom. Nijedan tip firme neće savršeno odgovoriti na sve tvoje potrebe, ali je važno da prepoznaš šta je dobar naredni korak za tvoj profesionalni razvoj i finansijske aspiracije.

Ako želiš steći dobro početno iskustvo i domensko znanje određene industrije, rad u firmama kojima IT nije primarna djelatnost je sjajan start koji će ti dati dosta autonomije u radu i iskustvo u određenoj industriji. Startup ili outsourcing firma sa klijentima u eCommerce industriji će rado zaposliti nekoga ko je prethodno radio u IT odjelu supermarketa, a isto važi i za finansijski sektor.

Ako ti je trenutno najbitniji novac i imaš već značajno iskustvo, startup ili posredničke firme za freelancing su siguran izbor, ali očekuj veći pritisak na poslu i generalno neizvjesniju klimu.

Za ljude sa iskustvom koji žele stabilan i dobro plaćen posao, firme za outsourcing su uvijek dobar izbor, ali je mana često mijenjanje projekata i nemogućnost sticanja iskustva.

Koliko su plaćeni programeri u BiH

Jedan od najčešćih odgovora na bilo kakve spekulacije u IT svijetu glasi: “It depends”. Ipak, mi smo htjeli da malo ozbiljnije i konkretnije pristupimo ovoj temi, izdvojivši elemente koji će vas možda najviše zanimati.

Kako se godina bliži kraju, standardno se i sumiraju utisci. Kompanije računaju svoj ROI, prave se Excel tabele, ali i planovi za obavezne korporacijske proslave krajem decembra.

Lijepo je obilježiti postignute uspjehe, ali treba biti spreman i na novo poglavlje, kako životno tako i poslovno. Svjesni smo da je situacija na Balkanu i generalno u celom svijetu već duže vrijeme na iglama, neizvjesna, a to se lako i brzo može odraziti na sve.

Mi ćemo se konkretno fokusirati na IT industriju, odraditi kratak statistički osvrt na 2022. godinu i pokušati da pretpostavimo šta nas čeka sljedeće. U tome su nam pomogli stručnjaci koji na osnovu svog višedecenijskog iskustva mogu da “nanjuše” ono što slijedi.

 su znatno opale u svojoj vrijednosti. Meta je uvjerljivo najgore prošla sa padom od -60.77%, dok se Apple dobro drži uz -22.13%.

Preostala tri giganta se klackaju na sličnim brojkama, oko -30%. S obzirom na to da imamo dva i kusur mjeseca do 31. decembra, ove cifre će vjerovatno porasti za nijansu. U svakom slučaju, očigledno je da se nešto dešava, a ne djeluje kao da će se u skorije vrijeme situacija popravljati.

Bitcoin 3x+ slabiji u odnosu na prošlu godinu

BTC je svoju najveću vrijednost do sada zabilježio u aprilu 2021. godine, gdje ste za jedan mogli dobiti $63,558. Trenutno ta cifra iznosi $19,155, što je nekih $28,000 manje nego na početku 2022. Dakle, ne baš najbolji period za prodaju.

IPO također drastično manji u odnosu na 2021.

Za neupućene, Initial Public Offering je momenat kada kompanije odluče da javno prodaju svoje dionice drugim firmama, ali i individuama. 

 možete pogledati detaljnu IPO analizu počevši od 2000. godine pa do današnjeg datuma.

Odmah ćete primijetiti ogroman jaz između 2021. (1035) i 2022. (166). Dodatno, oktobar je za sada zabilježio svega 4 IPO-a, što je smiješna cifra u odnosu na prošlogodišnju (101). Izgleda da su Zoom, Slack, Google Meet i slični izvukli maksimum od promjena koje je Korona donijela, a sada se sve to strmoglavljuje uz aktuelna svjetska dešavanja.

Bilo je i masovnih otpuštanja radnika, čak i kod velikih imena

Razlozi za to su mnogi, a između ostalih, posljedice Covid načina poslovanja, kao i overhiring u trenucima kada je kompanija rasla. Zanijeli se malo, što bi se reklo.

Tako je Netflix do sada otpustio 480 ljudi, Shopify 1000, Unity 200, a cijelu listu možete pogledati 

. Layoff u ovoj mjeri vjerovatno neće pretjerano uticati na ove firme za sada, ali ostaje da sačekamo i vidimo šta će biti. Velike su šanse da ćemo svjedočiti novim, jakim akvizicijama.

Sad kada smo utvrdili dosadašnje stanje, da se vratimo predviđanjima

Kao što se da zaključiti iz prethodnih paragrafa, situacija nije najsjajnija. Uz to, šanse da će stvari ići ka boljem u narednih 365 dana su minimalne, tj. sve ukazuje na suprotno.

No, hajde da probamo da budemo optimisti i popričamo o par bitnih segmenata za IT, a usput udijelimo i koji savjet kako se pripremiti za sve što predstoji, iz ugla kompanija i zaposlenih.

Hoće li biti novih tehnologija, na čemu se radi trenutno?

Uprkos svemu, veliki su izgledi da će AI, Machine Learning i Blockchain nastaviti svojim razvojnim putem. S tim u vezi, možda je dobra ideja da uvrstite i njih u svoj portfolio znanja i vještina, ukoliko već niste.

Generalno ne postoji veliki hype oko nečeg relativno novog, kao što su davno izazvali Angular i React, dva opšte poznata JavaScript framework-a. Možda nas neko ili nešto iznenadi pred sam kraj godine, ko zna. Ovo je samo 

, a mi vas ohrabrujemo da dodatno pročačkate i javite ukoliko naiđete na nešto vrijedno pažnje.

Kategorija: Analize