Koja je prosječna plata programera u BiH? Do prije samo par godina, odgovor bi bio jednostavan, ali današnja statistika je poput šale o kupusu i mesu: ako pola stanovništva jede kupus, a druga polovina meso, u prosjeku svi jedu sarmu.
Prosječna plata više prosto ne postoji, jer ne postoji prosječna IT firma. Platni opseg je postao toliko širok da računanje prosjeka više nije korisna informacija bilo kome sem lokalnom Zavodu za statistiku.
Glavni razlog ove pojave je raslojavanje IT poslodavaca u četiri različite kategorije koje imaju potpuno drugačije poslovne modele, izvore finansiranja i filozofiju pri određivanju plata.
U ovom tekstu ti donosimo presjek tih kategorija, pratećih plata koje možeš očekivati i kakve su prednosti i mane svake od njih.
Tip 1: Domaće firme kojima IT nije primarna djelatnost
U ovo spadaju banke, supermarketi, telekomi, državne institucije i sve druge firme i organizacije koje imaju potrebu za progamerima, ali im programiranje nije primarna djelatnost.
Primjera radi, Moj Market i Bingo imaju online shop i sigurno zapošljavaju tim ljudi koji ga održava, ali je njihova glavna djelatnost trgovina, a ne programiranje. Po sličnom ključu, banke poput Addiko, Raiffeisen i sl. imaju sopstvena IT odjeljenja koja održavaju i izrađuju softver za e-banking, ali im izrada softvera nije djelatnost, dok bankarstvo jeste.
U ovim firmima se IT posmatra kao troškovni centar, što je finansijski pojam za vrstu poslovne aktivnosti koja generiše troškove, a ne prihode, u narodu poznato i kao “nužno zlo”.
Ove firme u pravilu nude najniže plate u IT industriji koje se kreću od 1500 do 2500 KM zavisno od iskustva, a samo rukovodeće pozicije dobijaju plate između 3500 i 4000 KM.
Prostor za napredak je sužen upravo zbog toga što njihov fokus nije na IT već na neku drugu djelatnost, ali ti omogućavaju da naučiš mnogo o njihovoj industriji i stekneš tzv. domensko iskustvo. Naime, nigdje nećeš naučiti više o finansijskoj industriji kao u banci niti više o komunikacijskoj industriji kao u telekomu. Ipak, budi oprezan sa državnim organizacijama ako dobiješ priliku da radiš u jednoj - platu ćeš sigurno primati, ali velike su šanse da nećeš naučiti ništa.
Tip 2: Domaće firme za outsourcing
Ova kategorija obuhvata firme koje nude usluge izrade softvera stranim klijentima, oslanjajući se na konkurentske cijene koje mogu ponuditi na međunarodnom tržištu upravo zbog činjenice da im je radna snaga u Bosni. U ovu grupu spadaju Authority Partners, Mistral, Symphony, HTEC, Seavus te niz drugih manjih firmi poput AntColony i Codaxy koje posluju po sličnom ključu.
Za ove firme izrada softvera je profitni centar, odnosno vrsta poslovne aktivnosti koja generiše prihode pa programeri uživaju i bolje uslove.
Možeš očekivati platu između 1600 i 6000 KM, zavisno od senioriteta, a određene rukovodeće pozicije mogu donijeti i nešto više.
Ukoliko imate obrt, odnosno SP, određene firme vam mogu ponuditi isplatu kompletne bruto plate pa se navedeni iznosi mogu i uduplati. U ovom slučaju ste dužni sami platiti sopstvene poreze i doprinose za penzijsko i zdravstveno osiguranje.
Prednosti rada u ovim firmama su višestruke, od dobrih plata, preko prilika za napredovanje stabilnosti posla, a glavna mana je odsustvo domenskog fokusa. Naime, firme za outsourcing po prirodi posla često mijenjaju klijente i projekte, što ti ne dozvoljava da provedeš značajno vrijeme izučavajući određen problem prije nego pređeš na nešto novo i tako stekneš ekspertizu u toj oblasti.
Tip 3: Startupi iz SAD i EU koji zapošljavaju direktno u BiH
Ova kategorija obuhvata firme sa investicionim kapitalom koje traže programere širom svijeta i zapošljavaju ih kao remote radnike na razvoju sopstvenih proizvoda. Ovo su firme poput Shyft, Vivant, Fonoa, Synthesia, ali i mnoge druge koje zapošljavaju remote.
Poslovna logika svakog startupa je da želi razviti svoj proizvod što prije, sa što boljim timom, pa su spremi platiti i veće iznose u odnosu na druge firme.
U startupu tako možeš očekivati platu između $1500 i $8000 (2800 i 15550 KM u trenutku pisanja teksta), zavisno od iskustva i specifičnih tehnologija koje poznaješ. Neki startupi nude i daleko više, jer budžetiraju u skladu sa standardom svoje zemlje (npr. SAD) i spremni su taj iznos dati bilo kome ko zadovolji kriterijume, bez obzira na lokaciju, što je dio rastućeg fenomena equal pay policy.
Da bi radili sa startupima morate imati registrovanu preduzetničku radnju ili obrt putem kojeg će vam se plata isplaćivati u dolarima ili eurima iz njihove matične zemlje i pobrinuti se sami za svoje poreze. Mimo toga, uživate iste benefite kao u drugim firmama: obezbijeđenu opremu, pravo na bolovanje i godišnji odmor i sl.
Ukoliko startup ima registrovanu firmu u BiH (što je rijetkost), može vam ponuditi i klasičan ugovor o radu poput drugih firmi, ali u tom slučaju navedena plata je manja, jer gotovo 40% iznosa otpada na poreze koji se plaćaju državi. Iznosi su sličniji firmi Tipa 3, ali ipak nešto viši.
Prednost rada u startupima su mnoge: visoka plata, sticanje dubokog domenskog iskustva u određenoj industriji, rad u manjem timu sa direktnim pristupom top menadžmentu, mogućnost eksperimentisanja sa novim tehnologijama, učenje o svim fazama pokretanja biznisa. Glavna mana je visoka nestabilnost posla - startupi se oslanjaju na investicije, a ne na tekuće poslovanje za isplatu troškova, što znači da tvoj posao može preko noći nestati.
Tip 4: Posredničke firme za freelancere
U ovu kategoriju spadaju Toptal, Turing i druge firme za posredovanje u zapošljavanju freelancera.
Ove firme direktno angažuju programere i druge IT profile u BiH na satnicu, a zatim ih usmjeravaju ka klijentima za koje trebaju da rade, naplaćujući klijentu određenu proviziju.
Na našem terenu možete dobiti između $20 i $60 po satu, zavisno od iskustva i traženih tehnologija, pa tako za puno radno vrijeme teoretski možete zaraditi između $3200 i $9600 mjesečno.
Međutim, angažman na puno radno vrijeme i duži period je rijetkost, a slično startupima isplate se vrše na preduzetničku radnju odnosno obrt i radnik je dužan da riješi svoje poreze. Tipičan angažman je do 20 sati sedmično, ali ništa vas ne sprečava da radite za dva klijenta.
Prednosti rada za ovu vrstu firmi su prvenstveno prilika za dobru zaradu i odlučivanje o tome koliko sati sedmično želiš da radiš. Mane su nestabilnost angažmana, a samim tim i prihoda, jer ne postoji garantovana plata već isključivo klijenti koji te povremeno angažuju i kojima naplaćuješ dogovorenu satnicu, uz evidenciju utroška vremena. Zbog ovog rizika su satnice i veće u odnosu na druge tipove firmi, ali ako znaš kako plivati u freelance vodama, ovo možeš okrenuti u svoju korist.
Gdje raditi?
Razumijevanje ova četiri tipa poslodavaca i njihove poslovne logike je važno za kvalitetno upravljanje karijerom. Nijedan tip firme neće savršeno odgovoriti na sve tvoje potrebe, ali je važno da prepoznaš šta je dobar naredni korak za tvoj profesionalni razvoj i finansijske aspiracije.
Ako želiš steći dobro početno iskustvo i domensko znanje određene industrije, rad u firmama kojima IT nije primarna djelatnost je sjajan start koji će ti dati dosta autonomije u radu i iskustvo u određenoj industriji. Startup ili outsourcing firma sa klijentima u eCommerce industriji će rado zaposliti nekoga ko je prethodno radio u IT odjelu supermarketa, a isto važi i za finansijski sektor.
Ako ti je trenutno najbitniji novac i imaš već značajno iskustvo, startup ili posredničke firme za freelancing su siguran izbor, ali očekuj veći pritisak na poslu i generalno neizvjesniju klimu.
Za ljude sa iskustvom koji žele stabilan i dobro plaćen posao, firme za outsourcing su uvijek dobar izbor, ali je mana često mijenjanje projekata i nemogućnost sticanja iskustva.
Za koju god opciju se opredijeliš, otvorene pozicije potraži na našoj početnoj stranici.
