Biti “sam svoj gazda” zvuči kul u teoriji i mnogi razmišljaju o takvom načinu života, ali je realnost malo drugačija. Kao i sve, frilensing ima svoje prednosti i mane, a ovaj tekst će pokriti obe strane
Probudiš se ujutru kad god poželiš, naspeš malo kafe ili sok od cijeđene narandže, a onda u bade mantilu kuckaš kod na svom Apple računaru. Okolo palme, more ili bazen, nigdje žive duše, a vrijeme za poželjeti.
Ovako se kroz fotografije često predstavlja freelance životni stil, a često takve scene propagiraju i oni koji ga reklamiraju. Pričamo o YouTube naslovima poput: “Zaradio sam milione kroz par mjeseci, a sada živim kao car. Pogledaj kako!”.
E pa, prvi korak ka ulasku u “preduzetnički” svijet jeste suočavanje sa činjenicom da u praksi stvari tako ne funkcionišu. Takođe, proces nalaženja klijenata i razvijanja biznisa uglavnom ide jako sporo, a dok ne krenu prvi ozbiljniji rezultati, treba mnogo strpljenja.
Dobra priprema je pola posla
Prije upuštanja u ovakvu avanturu, dobro je da preispitaš svoje resurse. Recimo, da li ti trenutni izvor(i) prihoda i ono još bitnije, vrijeme, dozvoljavaju da se potpuno upustiš u freelance, ili će to biti neka part time varijanta?
Odgovor na ovo pitanje pomoći će da se procjeni rizik, tj. da li sve navedeno iznad može da istrpi scenario gdje stvari ne krenu glatko, ili se loše završe. I to je dio iskustva, započeti nešto i uvidjeti da, makar trenutno - ne ide. Možda je samo loš tajming, ili uticaj spoljnih faktora.
U svakom slučaju, dobro je imati plan B i ne oslanjati se potpuno na preduzetnički put. Često je najbolja varijanta najprije lagano krenuti sa odvajanjem par sati dnevno i freelance posmatrati kao nešto sa strane, vidjeti kako ide, pa tek kasnije podići sve na viši nivo.
Korisno je da znaš i šta želiš
Recimo, da li ti je cilj da radiš sa domaćim ili stranim klijentima? Možda i jednim i drugim? Imaš li definisane cijene za određeni opseg projekata, kao i satnicu?
Pored osnovne vještine pregovaranja i prodavanja sopstvenih usluga, znači ako umiješ da pokažeš odlučnost i cijeniš svoj rad (znaš koliko šta vrijedi/košta). Poslovi se lakše i brže sklapaju ukoliko druga strana osjeti da sa velikim samopouzdanjem sklapaš potencijalnu saradnju.
Definisanje uslova u samom startu olakšava priču i tebi i poslodavcu, pogotovo ako se radi o većem obimu posla, na duže staze. U zavisnosti od izbora, hajde najprije da prođemo mjesta i načine na koje se mogu naći potencijalni klijenti.
Facebook grupe
Mjesta gdje se ljudi okupljaju da razmjene iskustva, znanje, mišljenje, ali nerijetko i oglase. Odličan primjer za to je IT Jobs: Bosna i Hercegovina. Tu možeš da ponudiš svoje usluge, a istovremeno ispratiš i nudi li ko nešto što odgovara tvom setu vještina.
Zajednica je poprilično aktivna i broji skoro 18.000 članova. Pored nje, postoji još dosta stranica posvećenim developerima, koje možeš filtrirati i po tehnologiji, tj. programskom jeziku.
Društvena mreža koju često provlačimo kroz naše blogove, i to sa dobrim razlogom. Inicijalno je potrebno malo više vremena da se dotjera profil i dodaju konekcije iz struke, ali nakon toga platforma odradi svoj dio posla za tebe.
Možeš je koristiti kao lični blog i tako se reklamirati, jednom do dva puta dnevno provjeravati Home feed za nove objave, ili tražiti kroz pretragu part time pozicije. Dostupni su filteri za zemlje, način rada, kao i tačne nazive radnih mjesta.
Poznate freelance platforme
Mala je šansa da neko nije čuo za Upwork ili Freelancer, dvojac koji je među najpopularnijim sajtovima za traženje dodatnih poslovnih prilika. Dobra strana je što zbog svoje reputacije imaju veliki broj korisnika, ali je to ujedno i mana.
Izuzetno je teško probiti se sa novim profilom i ljudi često na početku prihvataju slabije plaćene ponude. Ne ide u prilog ni činjenica da uzimaju proviziju od 20% u tom nekom startu, a kasnije, kada kreneš bolje da zarađuješ, 10%.
Srećom, postoje i domaće alternative, kao što je Freelance.ba. Možda u budućnosti posvetimo čitav tekst tome, ali možeš i samostalno doći do svih potrebnih informacija jer su fino to sve skockali. Tu je i Honorarci.rs, koji funkcioniše po sličnom principu.
E sad, na koji način “pecati” klijente?
Znanjem i upornošću. Ukoliko imaš iskustva, dobro je da napraviš portfolio. U zavisnosti od toga čime se konkretno baviš, nekad je dovoljan GitHub, a uz to možeš dodatno opisati i priložiti projekte u recimo Google Docs-u, ili na one page stranici sa besplatnim hostingom.
Nakon toga, sve to pripremljeno šalješ kroz takozvane “hladne mejlove/poruke”. U suštini, to su kratki prodajni tekstovi gde predstavljaš sebe i svoje usluge, a istovremeno objašnjavaš potencijalnom klijentu zašto treba da sarađuje sa tobom (prethodno istražiš o toj osobi/firmi što detaljnije možeš, pronađeš bolne tačke i slično).
Ako se ne snalaziš najbolje sa pisanjem, potraži pomoć od osobe koja je copywriter ili je unajmi, jer sjećaš se - nekad mora da se uloži da bi se kasnije dobilo. Dakle, postoji ta varijanta, ili ona koju smo pomenuli ranije - samopromocija po Facebook grupama i LinkedIn profilu.
Tako ide na početku, a kada krenu preporuke uglavnom će poslodavci sami odrađivati taj najteži dio posla. Onda će jedina briga biti da se projekat odradi kvalitetno, a sve to lijepo osigura i ugovorom!
Kad smo već kod papirologije…
Ranijih godina je freelance često prolazio ispod radara poreskoj upravi i samim tim ljudi nisu imali probleme + dodatne troškove. Sve što su uzimali bila bi čista zarada.
U posljednje vrijeme je to drugačije i topla preporuka je da od početka svu administraciju uredno ispratiš i dokumentuješ. To možeš učiniti recimo kao paušalac ili kroz "vođenje knjiga", a kako se neke stavke često menjaju, najbolje je da se o svemu informišeš online.
Jeste cimanje brinuti i o ovim stvarima pored projekata koji će naići i svega ostalog, ali ujedno pruža i sigurnost na relaciji freelancer-klijent. On ima garanciju da ćeš odraditi sve kako je dogovoreno, a ti da će na kraju sve biti uredno isplaćeno. Mirna glava i miran san, za sve.
To je to otprilike, pokrili smo sve ono najosnovnije:
- Priprema
- Definisanje ciljeva
- Gdje pronaći poslodavce
- Kako im pristupiti i prodati svoju uslugu
- Na koji način se potpisuju ugovori i zašto
- Tvoje obaveze prema državi
Ukoliko ipak misliš da smo nešto propustili ili imaš dodatno pitanje, piši nam na nekoj od društvenih mreža, ili na info@dzobs.com. Nadamo se da će ti ovaj tekst pomoći i da ćeš uspješno uploviti u svoje freelance vode.
Srećno! :)
