U Bosni i Hercegovini nije donesen zakon kojim se reguliše trgovanje kriptovalutama. Stoga se, po principu da se ono što nije zabranjeno smatra dozvoljenim, može reći i da je trgovanje digitalnom imovinom odnosno kriptovalutama dozvoljeno. Naime, Ustavom je zagarantovano slobodno preduzetništvo, a isto se može samo zakonom, izuzetno, ograničiti – a takvog ograničenja nema. Međutim, u susjednoj Republici Srbiji jeste donesen Zakon o digitalnoj imovini, koji se počeo primjenjivati sredinom 2021. godine. S obzirom na sličnost propisa u Srbiji i Republici Srpskoj, za očekivati je da će, kad god to bude, i naš Zakon biti sličan. Zbog toga ćemo u nastavku ukratko predočiti neke od najbitnijih odredbi iz ovog zakona, uz kratak komentar.

Zakonom o digitalnoj imovini (dalje: Zakon) se u najširem mogućem smislu dozvoljava (legalizuje) posjedovanje i trgovanje svom digitalnom imovinom, a koju čine virtuelne valute i digitalni tokeni.  Zakon pod digitalnom imovinom označava digitalni zapis vrijednosti koji se može digitalno kupovati, prodavati, razmjenjivati ili prenositi, i koji se može koristiti kao sredstvo razmjene ili u svrhu ulaganja.

Zakonom su regulisane usluge koje se u vezi sa digitalnom imovinom mogu pružati, a to su: kupovina i prodaja za gotov novac, kupovina i prodaja za račun trećih lica, zamjena digitalne imovine jedne za drugu, usluge čuvanja i pohranjivanja, organizovanje platforme za trgovanje digitalnom imovinom, upravljanje portfolijom digitalne imovine i slično.

Zakonom je propisana i djelatnost koja se tiče davanja savjetodavnih usluga povezane s digitalnom imovinom (investiciono savjetovanje, davanje investicionih preporuka). Zanimljivo je primijetiti da pružalac savjetodavnih usluga nije dužan da za pružanje tih usluga pribavi dozvolu nadzornog organa, već samo o tome obavijesti korisnika njegove usluge. On može da ima pravnu formu privrednog društva ili preduzetnika ili čak da bude registrovan kao fizičko lice koje u vidu zanimanja obavlja djelatnost slobodne profesije u skladu sa posebnim propisima.

Zakonom je dozvoljeno, legalizovano, i tzv. rudarenje kriptovaluta, a to Zakon definiše kao sticanje digitalne imovine učestvovanjem u pružanju usluge računarskog potvrđivanja transakcija u informacionim sistemima koji se odnose na određenu digitalnu imovinu. Bitno je napomenuti da se na ovakve sticaoce digitalne imovine ne primijenjuju odredbe Zakona. Međutim, ako isti odluče da sa tako stečenom digitalnom imovinom trguju putem davaoca usluga povezanih sa digitalnom imovinom, onda se i na njih jednako primjenjuju odredbe Zakona. Isti mogu i da trguju, kao i svi ostali, po OTC pravilima. Ovde se misli na tzv. “over the counter” trgovanje, odnosno neposredno, privatno, trgovanje između dva lica koja za obavljanje transakcija ne koriste usluge ovlašćenog pružaoca usluga povezanih sa digitalnom imovinom. Dakle, Zakonom je OTC trgovanje dozvoljeno.

Po načelu neutralnosti, Zakon se ravnopravno odnosi na svu digitalnu imovinu bez obzira na tehnologiju na kojoj je ta digitalna imovina zasnovana, uključujući stabilnu digitalnu imovinu. Dakle, nema favorizovanja 

 konsenzus mehanizama za potvrđivanje transakcija na blokčejnu, što je svakako ispravno.

Zakonom je potpuno očekivano naglašeno da bilo koja vrsta digitalne imovine nije zvanično sredstvo plaćanja. Dodano je da finansijske institucije (banke, osiguravajuće kuće), pod nadzorom Narodne banke, ne mogu posjedovati digitalnu imovinu. Sa druge strane postoje i neke iznenađujuće liberalne odredbe kao npr. to da:
- nenovčani ulozi u privredno društvo mogu biti u digitalnim tokenima koji se ne odnose na pružanje usluga i rada.
- prihvatanje digitalne imovine u zamjenu za prodatu robu i/ili pružene usluge u trgovini na malo, preko pružaoca usluga povezanih s digitalnom imovinom – ali on onda mijenja digitalnu imovinu u zvanično sredstvo plaćanja i takvo isplaćuje klijentu
- dozvoljena je uspostava založnog prava na digitalnoj imovini, koje se stiče upisom u registar založnog prava koji vodi pružalac usluga. Dakle, dužnik može založiti svoju digitalnu imovinu kao sredstvo obezbijeđenja njegovog duga prema povjeriocu,
- dozvoljena je čak i fiducija, kojom dužnik prenese pravo svojine na digitalnoj imovini na povjerioca kao obezbjeđenje neke obaveze, a ovaj se obavezuje da mu je vrati ako obaveza bude ispunjena.

Dozvoljeno je prinudno izvršenje na digitalnoj imovini. Dakle, kada izvršenik (dužnik) u sudskom izvršnom postupku posjeduje digitalnu imovinu, povjerilac se može naplatiti iz vrijednosti iste. Kako će ovo u praksi izgledati, za sad se ne zna, ali se zna da su svi pružaoci usluga povezanih sa digitalnom imovinom dužni da postupaju po odlukama sudova. Dakle, javno registrovani pružaoci usluga, kao sadašnje svjetske centralizovane berze (CEX) su dužne da postupe po nalogu suda i da vam ako ste izvršenik zaplijene digitalnu imovinu. Bolji poznavaoci ove tematike će znati da isto nije moguće uraditi ako se digitalna imovina čuva na posebnim novčanicima, naročito onim hardverskim. Tako da je svakako preporuka da se ova imovina čuva na posebnim novčanicima.

Zakonom je dozvoljeno, te je detaljno regulisan postupak kreiranja i izdavanja digitalne imovine u Republici Srbiji. U slučaju kreiranja digitalne imovine, npr. sopstvenog tokena, prije svega se sačinjava Bijeli papir (White paper) koji se šalje nadležnom organu na odobrenje. Nakon toga se pristupa, na detaljan način opisanim, inicijalnim ponudama digitalne imovine. Ovo je postupak sličan američkom sistemu ICO (Initial Coin Offering) u kojem izdavač digitalne imovine nudi istu za tačno utvrđenu cijenu, prije nego bude puštena na javno tržište.

Dozvoljeno je i sekundarno trgovanje digitalnom imovinom, pa čak i onom izdatom izvan Republike, za koju nije izdat bijeli papir u skladu sa Zakonom, ako se radi o digitalnoj imovini kojom se u značajnoj mjeri trguje na globalnom tržištu preko licenciranih, odnosno registrovanih platformi u skladu s propisima Evropske unije. Dakle, dozvoljeno je trgovanje manje više svim relativno poznatim kripto valutama.

Posebnom odredbom je dozvoljeno trgovanje i upotreba tzv. pametnih ugovora (Smart contracts). To je kompjuterski program ili transakcijski protokol koji je namijenjen za automatsko izvršavanje, kontrolu ili dokumentovanje pravno relevantnih događaja i radnji u skladu sa uslovima ugovora ili sporazuma. Dakle, dozvoljene su sve aplikacije napravljene na podlozi blokčejn tehnologije, pomoću kojih možemo ostvariti svrhu tradicionalnih ugovora, unutar digitalnog svijeta, bez posrednika.

Zakon obavezuje pružaoce usluga da se povinuju propisima o zabrani pranja novca, a kako je i kod nas usvojen Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorističkih aktivnosti, za očekivati je da će se odredbe ovog zakona strogo primjenjivati i na svijet digitalne imovine. Na primjer, vjerovatno će svi registrovani pružaoci usluga biti dužni prijaviti sve transakcije preko 30.000 KM kao što su danas banke dužne.

Što se tiče poreskih obaveza, iste nisu definisane ovim Zakonom već naknadnim izmjenama poreskih propisa. Kako smo u uvodu naveli, u BiH nema ni posebnih poreskih propisa koji se eksplicitno odnose na digitalnu imovinu, pa ćemo se i ovdje osvrnuti na srbijanske propise, u očekivanju da će i kod nas biti slična rješenja. Opreza radi, valja napomenuti da je po našem Zakonu o porezu na dohodak propisano da je oporeziv i „ostali dohodak“ na koji se odnose svi drugi novčani ili nenovčani prihodi i koristi koje fizičko lice, poreski obveznik ostvari, osim dohodaka od ličnih primanja, samostalne djelatnosti, autorskih prava, prava srodnih autorskom pravu i prava industrijske svojine, kapitala propisanih ovim zakonom, kapitalnih dobitaka i dohotka iz stranih izvora, ukoliko ovim zakonom nisu oslobođeni ili drugačije oporezovani. Porez na ostali dohodak plaća se po stopi od 13%.

Prihodi ostvareni trgovanjem digitalne imovine po srbijanskim propisima potpadaju pod odredbe Zakona o porezu na dohodak građana i to kao kapitalna dobit. Kapitalni dobitak predstavlja pozitivnu razliku između prodajne cijene prava i imovine u odnosu na njenu nabavn vrijednost, koji obveznik ostvari prodajom. Ovaj porez plaća se po stopi od 13%.  U suštini, laički govoreći vjerovatno će se plaćati porez na razliku između kupovne i prodajne cijene digitalne imovine. Na primjer, ako ste kupili digitalnu imovinu za 100 KM, pa je prodali za 150 KM, ovih 50 KM razlike je oporezivi dio na koji se plaća 13% poreza na dohodak.

Naravno, očigledno je da se ovdje otvara bezbroj pitanja i problema, prije svega kako dokazati početnu, kupovnu cijenu. Ovo je problem onima koji su u prošlosti u više navrata ulagali u ovu vrstu imovine, vršili mnoge prenose, te je zaista nemoguće doći do tačnih podataka o „kupovnoj cijeni“. Smatramo da se, kao i svaki zakon, i ovaj mora primjenjivati za ubuduće, pa shodno tome, ko želi da ispoštuje sve poreske propise bi trebao da od stupanja na snagu izmjena Zakona o porezu na dohodak dokumentuje sve svoje uplate zvaničnog novca u digitalnu imovinu, te da kasnije ima dokaz o isplaćenim novčanim sredstvima sa neke od berzi digitalne imovine. Razlika između zvanično uplaćenog na berzu digitalne imovine i isplaćenog, ako je pozitivna, bi trebala biti poreska osnovica. U slučaju da ne možete nesporno dokumentovati nabavnu cijenu, to vam može predstavljati veliki problem, jer bi u tom slučaju sav isplaćen novčani iznos podlijegao oporezivanju.

U slučaju prenosa digitalne imovine zarađene tzv. rudarenjem, nabavnom cijenom smatra se iznos troškova koje je obveznik imao u vezi sa sticanjem predmetne digitalne imovine i koje može da dokumentuje. Ovdje se vjerovatno misli na troškove nabavke aparature kojom se rudari digitalna imovina i cijena električne energije, koja se može nesporno dokazati.

Predviđene su i određene poreske olakšice u vezi sa trgovanjem digitalnom imovinom, kao npr. da dobit koju fizičko lice ostvari prodajom ili prenosom digitalne imovine ne ulazi u osnovicu za određivanje godišnjeg poreza na dohodak građana. Takođe, predviđeno je da se PDV ne plaća u prometu novca i kapitala kod prenosa virtuelnih valuta i zamjene virtuelnih valuta za novčana sredstva.

Iz predstavljenog vidljivo je da je Zakon manje više dozvolio sve forme ulaganja i trgovanja sa svom relativno poznatom digitalnom imovinom. Imajući u vidu da su isto učinile i mnoge evropske zemlje, da postoje zemlje u kojima su digitalne valute zvanično sredstvo plaćanja, za očekivati je da budući propisi budu slični i blagonakloni nezaustavljivoj tehnologiji koju nam pružaju digitalne valute, naročito u finansijskom svijetu.

Ono što ostaje goruće pitanje, i oko čega će se voditi buduća rasprava svakako jeste poreski dio, odnosno kako jasno i precizno definisati zakonski okvir koji će imati razumijevanja za specifičnosti ovog oblika ulaganja. Smatramo da gore opisana računica oporezivog dijela poreza od kapitalne dobiti jeste dobra za, na primjer, plaćanje ove vrste poreza na kupovnu i prodajnu cijenu stana – što je veoma lako dokazivo. Međutim, nikako nije dobra za računanje kapitalne dobiti ostvarene trgovanjem digitalnim valutama. Oni koju su se u istom oprobali, znaju da je moguće ostvariti stotine prenosa sa minimalnom zaradom ili bez nje, te bi bio prevelik teret na poreskom obvezniku da evidentira svaki prenos.

Jedino je realno uzeti kao ulaznu (kupovnu) cijenu onaj iznos u zvaničnom sredstvu plaćanja koji je posredstvom banke uplaćen na neku javnu berzu digitalne imovine, te kao izlaznu (prodajnu)cijenu uzeti onaj iznos koji se sa berze u isplaćuje na račun korisnika. Ovdje takođe valja primijetiti postojanje mnogih decentralizovanih berzi (DEX) koje ne zahtijevaju ostavljanje ličnih podataka, pa je skoro nemoguće zvanično evidentirati sve uplate i isplate sa istih. Bilo kako bilo, valja pričekati sa konačnim zakonskim rješenjima za digitalnu imovinu u našoj zemlji, 

Pravni okvir za kriptovalute u Bosni i Hercegovini

SP, ta magična riječ od koje se diže kosa na glavi većini developera, postaje sve uobičajeniji oblik zaposlenja među IT zajednicom. Ako imalo razmišljate o svojoj budućnosti, red je o tome znati sve što je bitno, jer mnogi poslodavci iz inostranstva nude isključivo ovaj oblik angažmana.

Međutim, ako krenete u potragu za informacijama o SPu, brzo ćete shvatiti da su informacije nepotpune i razbacane na mnogo strana. Neko piše o registraciji, neko o kalkulaciji, a dio informacija je često i zastario.  Ako imate mnogo sreće i strpljenja, steći ćete tek maglovitu sliku o tome šta znači imati SP i kako plivati u vodama samostalnog preduzetništva.

prva, da je SP prilično jednostavna stvar;

druga, da vam donosimo najkompletniji vodič na ovu temu koji postoji online, kao i praktičan 

advokatskoj kancelariji Đurić-Majstorović

SP je skraćenica od “samostalni preduzetnik” i označava osobu - fizičko lice - koja se registrovala za obavljanje jedne ili više djelatnosti. To može da bude programiranje, web dizajn, IT savjetovanje, uzgoj peradi ili sve to zajedno - vaš izbor.

Ako ste freelancer i želite legalizovati svoj posao sa minimalnim troškovima, SP je idealno rješenje. SP je takođe dobar oblik registracije ako započinjete mali startup koji finansirate sami i želite imati što jednostavniju administraciju na početku.

Glavna razlika između SP i d.o.o se ogleda u tome, šta se dešava sa vašom imovinom u slučaju da se zadužite ili oštetite nekog klijenta.

Iako vam SP omogućava da u svakom pogledu funkcionišete kao “firma”, vi pred zakonom niste firma već osoba.  Za sve što zabrljate, odgovarate imenom i prezimenom i svojom privatnom imovinom.

Primjera radi, ako se kao SP zadužite u banci i taj iznos ne možete da vratite, banka će vam oduzeti sve što vam je u životu drago da to namiri, a glasi na vaše lično ime - stan, auto, računar i tu preskupu stolicu koja vam je ionako neudobna.

Međutim, ako posao registrujete kao pravno lice, odnosno  d.o.o, vi i vaša firma postajete odvojeni subjekti.  Banka ima pravo da naplati dugovanje isključivo od imovine koja pripada firmi, a vama privatno ne mogu ništa.  Ako firma nema dovoljno sredstava da isplati dug, proglašava se bankrot (putem stečaja ili likvidacije) i preostali dug se bukvalno briše.

U praksi, ovo znači da lično možete imati kule i gradove, firmu uvaliti u dugovanja do guše, a vašoj ličnoj imovini, pojednostavljeno rečeno, neće ništa biti. 

Dakle, odvajanje privatne imovine od imovine firme je najveća razlika između SP i d.o.o. i jedan od razloga zbog kojeg je registracija i vođenje d.o.o. nešto kompleksniji i skuplji proces u odnosu na SP.

Raspolaganje novcem i troškovi poslovanja

Druga značajna razlika između SP i d.o.o je pristup novcu koji imate na računu.

Kao vlasnik SP, vi nemate platu već raspolažete novcem kako želite bez posebnih restrikcija.

Kao vlasnik d.o.o, vaš vlasnički status je odvojen od vašeg radnog odnosa. To znači da sami sebe zapošljavate u svoj d.o.o kao radnika, a zatim sebi isplaćujete sebi platu na čiji neto iznos se plaća otprilike 52% doprinosa. Jedini način da dođete do novca koji se oporezuje po nižoj stopi od 10% jeste da čekate godišnji obračun gdje iskazujete dobit, a zatim sebi isplaćujete tu dobit.

Na kraju, dok SP možete voditi iz stambenog prostora (za određene djelatnosti, poput IT usluga), d.o.o mora biti registrovan na poslovni prostor, što znači da plaćate industrijsku struju i vodu, te generalno imate više troškove.

Ako ne namjeravate osnovati biznis koji se oslanja na dužnički kapital ili investiciju, SP vam je trenutno savršen izbor i ne razmišljajte uopšte o d.o.o.

SP mogu registrovati sva fizička lica koja ispunjavaju uslove za registraciju. Manje više, uslovi se svode se na to da ne dugujete državi pare,  da prethodno niste varali ljude na temu posla kojim želite da se bavite, te da niste pravosnažno osuđeni za te postupke .

Budući da kao SP niste pravno već fizičko lice, možete imati samo jedan SP na svoje ime i nije moguće otvarati više.

SP možete otvoriti čak i ako već imate radni odnos u drugoj firmi.

Kao registrovan samostalni preduzetnik, možete:

 ako se bavite IT uslugama ili drugom djelatnošću za koju je to dozvoljeno

Izdavati račune i primati uplate u stranim i domaćim valutama

 djelatnost - ako nemate radni odnos u drugoj firmi  i SP vam je glavno zanimanje

 djelatnost - ako ste recimo već zaposleni u nekoj firmi, ali želite imati SP radi posla koji radite sa strane

 djelatnost - ako ste penzioner, student, ili imate neku drugu vrstu “it’s complicated” radnog odnosa na drugom mjestu, SP možete registrovati kao dodatnu djelatnost pod uslovom da zaposlite nekog da posao radi umjesto vas. Kao freelancer, ovo slobodno ignorišite.

Najznačajnije razlike između osnovne i dopunske i djelatnosti su:

 - - jeftinije vam je imati SP kao dopunsku djelatnost,  jer nemate obavezu plaćanja doprinosa budući da ih već plaća firma za koju radite

 - radnike možete zapošljavati u svoj SP samo ako imate osnovnu djelatnost

Postoji niz djelatnosti koje nije moguće obavljati kao SP, a to su sve djelatnosti iz 

U ovo spada izgradnja bolnica, proizvodnja električne energije, usluge hitne službe i slično - u principu, bilo šta skupo i komplikovano za jednog čovjeka, što vas vjerovatno i ne zanima.

Vođenje SP je jednostavan posao. Sa dobrim knjigovođom, nećete potrošiti više od 15 do 30 minuta mjesečno na kompletnu administraciju. Ovako to otprilike izgleda:

Za svaki posao koji odradite, klijentu pošaljete račun. Većina inostranih klijenata je zadovoljna sa običnim PDF dokumentom, ne treba im ni pečat, ni potpis. Pripremili smo vam i dobar dvojezički  

Knjigovođi dostavite fizičku kopiju računa, potpisanu i opečaćenu.

Jednom mjesečno, knjigovođa će vam spremiti uplatnice za doprinose, koje trebate uplatiti u banci ili putem elektronskog bankarstva

Jednom godišnje, knjigovođa će vam spremiti uplatnice za godišnje takse i opciono porez na dohodak (ako ste veliki preduzetnik - objašnjeno u nastavku), koje takođe plaćate na šalteru ili elektronski.

Kada vam banka pošalje izvod putem emaila (što se dešava na svaku promjenu računa), proslijedite ga knjigovođi ili podesite email forwarding da se to radi automatski.

To je kompletan spisak obaveza i kao što vidite, svodi se na izdavanje računa i uplaćivanje obaveza kada vam to knjigovođa naredi, tako da zaista nemate puno razmišljanja.

Na godišnjem nivou, pod uslovom da radite od kuće, SP će da vas košta minimalno 5000 KM, taman da ništa ne zarađujete (pod uslovom da vam je ovo osnovna djelatnost).  Konkretan iznos, naravno, zavisi od tri faktora:

Doprinosi - koliko želite uplaćivati za penziju

Sredstva za rad - koliko trošite na softver, hardver ii druga sredstva neophodna za rad

 da vidite koliko će vas SP koštati, a ako želite znati detalje nastavite sa čitanjem.

Iz ugla oporezivanja, postoje mali i veliki preduzetnici.

Mali preduzetnici su svi koji prometuju ispod 50000 KM godišnje i oporezuju se sa stopom od 2% na mjesečne prihode, a minimalno 50 KM.

Veliki preduzetnici su svi koji prometuju preko tog iznosa i oporezuju se sa stopom od 10% na razliku naplaćenih prihoda i rashoda.

Dakle dvije ključne razlike - porez od 2% za male u odnosu na 10% za velike, te poreska osnovica koju čine kompletni prihodi za male, odnosno razlika između prihoda i rashoda za velike preduzetnike.

Po defaultu, svi preduzetnici se pri registraciji smatraju velikima. Da bi dobili status malog preduzetnika, u Poreskoj upravi morate podnijeti 

Obrazac 1011 - Zahtjev za status malog preduzetnika

, odmah po registraciji a zatim svake naredne godine najdalje do 31. januara.

Kao što smo rekli, mali preduzetnik je svako ko godišnje prometuje manje od 50000 KM godišnje.

Želite plaćati zakonski minimalne doprinose, koji za 2022 godinu iznose 287,56 KM

Mjesečno trošite oko 25 KM na sredstva za rad

Kao mali preduzetnik, knjigovođu ćete plaćati oko 100 KM mjesečno

Jednom godišnje, platićete republičku taksu od 20 KM

Na mjesečnom nivou, platićete 2% poreza na prihode, a minimalno 50 KM

Kada gore navedeno saberemo sa planiranim troškovima doprinosa i sredstava za rad, dođemo do ukupne računice od 462,56 KM mjesečno, odnosno 

Detaljnu kalkulaciju možete vidjeti na slici ispod.

Veliki preduzetnik je svako ko godišnje prometuje preko 50000 KM.

Želite plaćati zakonski minimalne doprinose, koji iznose 287,56 KM

Mjesečno trošite oko 75 KM na sredstva za rad

Kao veliki preduzetnik, knjigovođu ćete plaćati oko 150 KM mjesečno, prvenstveno zbog dodatnih obaveza vezano za PDV obračune (više o tome u nastavku)

Kada to saberemo sa planiranim troškovima doprinosa i sredstava za rad, dolazimo do ukupnih rashoda od 6172, 72 KM godišnje

Vaša poreska osnovica je razlika prihoda i rashoda, što iznosi 60000 - 6172,72 = 53929,28, te je porez 10% od tog iznosa odnosno 5382,93 KM

Kada saberemo rashode i porez, vaš SP će koštati 

Kao i za prethodni primjer, detaljnu kalkulaciju možete vidjeti na slici ispod.

Svako lice koje prometuje preko 50000 KM godišnje mora biti u PDV sistemu, bez obzira da li je u pitanju SP, d.o.o ili nešto drugo.

Međutim, ukoliko poslujete sa kompanijom iz inostranstva koja svoje proizvode plasira u inostranstvu, niste dužni obračunavati PDV. Dakle morate biti  evidentirani u PDV sistemu, ali to nema efekta na vaše poslovanje, što je objašnjeno kroz stav 7 

PDV ste dužni obračunavati samo kada svoje usluge plasirate na tržištu BiH, odnosno:

Ukoliko radite sa kompanijama iz BiH, odnosno ostvarujete unutrašnji promet

Ukoliko radite sa inostranim kompanijama, ali će vaš rad biti konzumiran na teritoriji BiH (npr. firma iz Njemačke vas angažuje da razvijete aplikaciju za BiH tržište)

U ovom slučaju, vaš knjigovođa će vršiti redovan obračun i prijavu PDV-a po svakoj izdanoj fakturi.

Kompletan vodič za registraciju i vođenje SP u Republici Srpskoj

Uz sve naslove o nevjerovatnim platama, bonusima i pogodnostima, lako je zapitati se da li si plaćen onoliko koliko vrijediš kao kao programer.

Međutim, ako do sada nisi pokušao pregovarati o povišici, nisi sam. 

, samo 37% ljudi od svih ispitanika se usudilo da zatraži povišicu od svog poslodavca tokom cijele karijere.

Evo nekoliko savjeta kako da pristupiš ovom problemu.

Zašto smatraš da zaslužuješ povišicu?

Ovo je validno pitanje koje će ti vjerovatno biti postavljeno, a među najgorim odgovorima su uopštene stvari poput:

Zato što sam tu X godina a nisam dobio povišicu

Zato što pomažem, radim prekovremeno itd.

Tvog menadžera će interesovati koju konkretnu korist je imao od tebe zbog koje treba da te plati više.

Koje to probleme i katastrofe si spriječio, koje stvari si ubrzao, koje rokove si skratio, koja poboljšanja si dodao? Dobri odgovori su recimo:

Ubrzao sam API za kreiranje narudžbi za 50% i sada možemo opslužiti više kupaca

Uveo sam četiri nove osobe u projekat od nule i sada su produktivni članovi tima

Nagovorio sam tim da pređemo na drugi CSS framework i sada 30% brže razvijamo komponente

Međutim, svega ovoga se može biti teško sjetiti prilikom razgovora, zbog čega je važno da vodiš tzv. 

. To je jednostavna lista postignuća organizovana po radnoj sedmici.

Kada god preuzmeš neku inicijativu, riješiš neki važan problem, ili uvedeš neku inovaciju, bez obzira koliko je sitna - upiši je u svoj Brag Doc. 

Povremeno odvoji vrijeme da prođeš kroz dokument i izdvojiš top pet ili deset postignuća koja možeš koristiti kao argumente pri razgovoru o povišici.

Za brzi start, iskopiraj sebi ovaj 

ciklus koji je ujedno i preporučeno vrijeme za razgovor o povišicama.  Obično je to na šestomjesečnom ili godišnjem nivou.

Međutim, to može biti najgore vrijeme za razgovor o plati. Tvoj menadžer je već formirao svoje mišljenje o tome koliko vrijediš i zajedno sa svojim kolegama je već podijelio novac koji je dostupan za povišice.

Najbolje vrijeme za traženje povišice je odmah nakon velikog projekta koji se dobro završio, poput onog koji je završen na vrijeme ili ispod budžeta.

Pozovi svog menadžera da mu opišeš kako si doprinio projektu i drugim uspjesima koje si imao u proteklih šest mjeseci, te navedi iz kojih razloga smatraš da trebaš dobiti povišicu.


Ako tokom razgovora o povišici zaprijetiš otkazom, pažnja tvog menadžera će biti podijeljena između razmišljanja o tvojoj plati i osobi koja će te zamijeniti u slučaju da odeš.

Tvoj menadžer već ima posla preko glave - nemoj mu komplikovati stvari sa još jednim problemom.

Dodatno, ovakav nastup može biti doživljen ucjenjivačkim ponašanjem i mnogi poslodaci će te pustiti da daš otkaz ako baš želiš, jer im se ne dopada tvoj stav.

Zapamti, niko nije nezamjenjiv.  Zadrži pažnju menadžera na tome kako će ti dati povišicu, a ne kako da te zamijeni.


Ako si aplicirao za druge poslove i koristiš to kao polugu u pregovaranju, budi pažljiv u načinu na koji ćeš to saopštiti.

Činjenica da si već pričao sa drugim firmama prije razgovora o povišici tvom menadžeru šalje signal da vjerovatno više nisi zaintersovan za rad u firmi, te da je pitanje da li te bilo kakva povišica može zadržati.

U mnogim slučajevima, menadžer može odustati od tebe, umjesto rezultata koji očekuješ.

Ako si razgovore sa drugim firmama zaista obavljao kako bi provjerio svoju vrijednost na tržištu, a pri tom ti se postojeća firma i tim dopada, obrazloži to menadžeru i budi jasan u tome da želiš ostati u timu ukoliko se koriguje plata.

Strah od razgovora o povišici obično dolazi od manjka samopouzdanja, nedostatka pripreme i neopravdane strepnje da će se desiti nešto katastrofalno ako zatražiš povišicu. Ovo može biti kočnica u tvom daljem napretku.

Tokom razgovora o povišici, najgore što se može desiti jeste da poslodavac kaže ne.

Nećeš dobiti otkaz, nećeš postati neomiljen, niti bilo šta drugo o čemu možda razmišljaš.

Štaviše, šanse idu u tvoju korist - čak 

70% ljudi koji zatraže povišicu, dobiju povišicu.

  Čak i da odgovor bude negativan, istreniraćeš veoma važan mišić “odbijanja” koji je koristan do kraja života.

Drugo, posmatraj stvari na ispravan način:  ti i poslodavac ste u poslovnom, a ne u robovlasničkom odnosu.

Ti si profesionalac na tržištu koji ima određene vještine i za poslodavca obavlja određene usluge - razgovor o cijeni tih usluga je potpuno prirodan i normalan postupak koji pokazuje zrelost i poslovni profesionalizam.

Ali prije razgovora, pripremi argumente i odaberi pravo vrijeme da započneš razgovor o ovoj važnoj temi.

Kako pitati za povišicu tako da je zaista i dobiješ

Razlozi za potpunu promjenu industrije u kojoj radite mogu biti razni. Najčešće su to prezasićenje ili traganje za bolje plaćenim, sigurnijim poslom.

Šta god da je kod vas u pitanju, potrudićemo se da pružimo što konkretnije savjete za pravljenje ovog velikog koraka. U zavisnosti od prethodnih iskustava i vještina - možda ćete se brzo uhodati, a takođe postoje šanse da počinjete od nule.

Kada konačno donesete odluku da želite postati dio IT zajednice, dajte najprije sebi malo oduška. Brzo ulijetanje u nešto novo može biti kontraproduktivno, pogotovo ako kod sebe uočavate 

Zato, samo lagano. Dobra praksa je da se recimo tokom otkaznog roka iskoristi godišnji odmor, a kasnije i produži za koju nedjelju ako zatreba. Karijerno tih 15-ak dana neće ništa značajno promijeniti, a za vaše tijelo i psihu će značiti mnogo.

Posvetite se onome što ranije niste stizali da uradite zbog previše obaveza, bilo da je to porodica ili neki hobi. Čak i ako odlučite da u tom periodu samo ležite i po deseti put gledate svoje najomiljenije serije/filmove, i to je potpuno OKEJ. Ne postoji jedinstvena definicija na koji način osoba treba da odradi 

 reset (malo IT forice, da se naviknete). Očistite RAM memoriju.

Sad kada ste svježi, treba da prokopate malo po internetu i raspitate se koje sve to pozicije u IT sferi postoje i šta je to što bi vas interesovalo. Visoke plate su poželjne, ali je znatno bitnije da uživate u tome što radite i pravilno odaberete smjer kojim ćete ići.

Možda uopšte ne želite da imate direktnog dodira sa programiranjem, već biste se radije oprobali kao regruter ili project manager. U slučaju da vam je ipak interesantno kodiranje - tu takođe treba suziti izbor. Web development? UX/UI design? Gaming? Front ili back end?

Pitanja je mnogo, ali srećom ima i odgovora. Mnogi ljudi su se prije vas oprobali u svim tim navedenim ulogama, a svoja znanja dijele na platformama i društvenim mrežama.

Ovdje možete naći pregršt sadržaja koji pokriva sve, kako za apsolutne početnike koji ne znaju ni šta je 

, tako i za one koji već imaju neku osnovu. Postoje video snimci i na našem jeziku i na engleskom, te izvolite.

Naići ćete i na vlogere koji predstavljaju kako izgleda njihov prosječan radni dan, što će vam dodatno pomoći da znate šta da očekujete i u šta se upuštate. Najbolja stvar u cijeloj priči - sve je potpuno besplatno.

Mjesto na kojem se skupljaju poslovni ljudi i pričaju o gotovo svemu. Omogućena vam je laka pretraga osoba čije vas zanimanje interesuje, kao i poslova, objava, firmi, i slično.

Napravite mrežu konekcija koje već u IT branši rade ono čemu težite, a potom od njih prikupljajte savjete ili ih kontaktirajte ukoliko vam zatrebaju dodatne informacije. Svi su nekada bili početnici i veliki broj njih je prošao proces prekvalifikacije.

 predstavlja nepresušne izvore znanja i iskustava koje međusobno dijelimo. Pripremite listu pitanja i odvojite vrijeme da ih sve detaljno pretražite, jer ćete na taj način biti bliži i tačnim odgovorima.

Ukoliko vas recimo zanimaju određene firme i rad na pozicijama koje nude, kao i kako izgleda proces selekcije, sve to (a i više) možete vidjeti na 

. Nadamo se da ćete upravo tu u bliskoj budućnosti naći posao koji ste priželjkivali.

Imati želje i planove je jedno, ali dostići ih je sasvim drugo. Potrebno je uložiti vrijeme i trud, a upravo zato smo najprije savjetovali da prije toga doooobro odmorite.

Pored gore pomenutih resursa, bitno je da definišete i koji pristup usavršavanja vam odgovara. Drugim riječima, da li smatrate da sve možete sami uz materijal koji dobijete, ili preferirate grupni rad? Obje opcije zahtijevaju discipline i konzistentnost, s tim što je druga skuplja, ali imate podršku mentora i ostalih polaznika.

Naravno, tu je i rad 1 na 1 kroz privatne časove, ali tu takođe treba izdvojiti finu svotu novca. Dakle, što ste samostalniji - to će vaš novčanik bolje proći, ali treba reći da je ulaganje u znanje uvijek 

Svakako će značiti ukoliko uspijete da dobijete neki certifikat, bilo fizički ili digitalni. Dobra vijest je da i njih možete često steći bez ikakve novčane naknade, ali uz vrijedan rad. 

, a priznanja za vaš napredak možete dobiti i na popularnim platformama kao što su 

Jedna od ključnih riječi oko kojih se vrtimo u tekstu jeste 

. Najprije ono koje je potrebno da napunite baterije, potom izmozgate šta je to konkretno čime biste se bavili, zatim kako da steknete potrebne vještine za to, i slično.

Iz tih razloga, u cijelu priču oko prekvalifikacije u IT industriju treba da uđete planski. Postoje recimo dvije varijante koje možete napraviti:



1. Zadržite trenutni posao i u slobodno vrijeme korak po korak učite nove stvari, tj. one koje su vam potrebne za promjenu struke.

2. Tokom određenog perioda uštedite novac sa strane, koliko je dovoljno da se na par mjeseci ili duže potpuno posvetite vašem novom interesovanju. Ovo nije lako za izvesti, ali opet - sve zavisi od vas.

Svi napredujemo različitim tempom i u odnosu na to će se razlikovati odabir metoda koje smo pomenuli iznad. Individualno ili grupno, uporedo sa trenutnim obavezama ili 100% posvećeno - na vama je.

Prešli ste sve izazove, ali je došao onaj najveći - pokazati i dokazati kompaniji ili klijentu novostečeno znanje, dobiti posao bez prethodnog radnog iskustva u toj oblasti…

Čekajte, pa već ste prošli kroz to isto kada ste se u sadašnjoj branši borili za radno mjesto? Dakle, spremni ste. Iskoristite kontakte koje ste prethodno stekli na LinkedIn platformi, kao i one koje imate iz privatnog života, naoružajte se strpljenjem, a sve ostalo će doći.

Ukoliko ste fokusirano i vrijedno prošli kroz sve prethodne stavke o kojima smo pisali, neko će to prepoznati. Kao i uvijek, najvažnije je da to stvarno želite i da se to kroz vašu prijavu osjeti.

Prilagodite CV u odnosu na onaj od ranije, tako da isprati vaše nove vještine. Dodajte motivaciono pismo u kojem ćete iskreno pričati o vašem putu prekvalifikacije u IT branšu, kliknite na “Submit” i već ste odradili pola posla.

Držimo vam fige.

Prelazak u IT branšu - stvari koje treba da znaš

Biti “sam svoj gazda” zvuči kul u teoriji i mnogi razmišljaju o takvom načinu života, ali je realnost malo drugačija. Kao i sve, frilensing ima svoje prednosti i mane, a ovaj tekst će pokriti obe strane

Probudiš se ujutru kad god poželiš, naspeš malo kafe ili sok od cijeđene narandže, a onda u bade mantilu kuckaš kod na svom Apple računaru. Okolo palme, more ili bazen, nigdje žive duše, a vrijeme za poželjeti.

Ovako se kroz fotografije često predstavlja freelance životni stil, a često takve scene propagiraju i oni koji ga reklamiraju. Pričamo o YouTube naslovima poput: “Zaradio sam milione kroz par mjeseci, a sada živim kao car. Pogledaj kako!”.

E pa, prvi korak ka ulasku u “preduzetnički” svijet jeste suočavanje sa činjenicom da u praksi stvari tako ne funkcionišu. Takođe, proces nalaženja klijenata i razvijanja biznisa uglavnom ide jako sporo, a dok ne krenu prvi ozbiljniji rezultati, treba mnogo strpljenja.

Prije upuštanja u ovakvu avanturu, dobro je da preispitaš svoje resurse. Recimo, da li ti trenutni izvor(i) prihoda i ono još bitnije, vrijeme, dozvoljavaju da se potpuno upustiš u freelance, ili će to biti neka part time varijanta?

Odgovor na ovo pitanje pomoći će da se procjeni rizik, tj. da li sve navedeno iznad može da istrpi scenario gdje stvari ne krenu glatko, ili se loše završe. I to je dio iskustva, započeti nešto i uvidjeti da, makar trenutno - ne ide. Možda je samo loš tajming, ili uticaj spoljnih faktora.

U svakom slučaju, dobro je imati plan B i ne oslanjati se potpuno na preduzetnički put. Često je najbolja varijanta najprije lagano krenuti sa odvajanjem par sati dnevno i freelance posmatrati kao nešto sa strane, vidjeti kako ide, pa tek kasnije podići sve na viši nivo.

Recimo, da li ti je cilj da radiš sa domaćim ili stranim klijentima? Možda i jednim i drugim? Imaš li definisane cijene za određeni opseg projekata, kao i satnicu?

Pored osnovne vještine pregovaranja i prodavanja sopstvenih usluga, znači ako umiješ da pokažeš odlučnost i cijeniš svoj rad (znaš koliko šta vrijedi/košta). Poslovi se lakše i brže sklapaju ukoliko druga strana osjeti da sa velikim samopouzdanjem sklapaš potencijalnu saradnju.

Definisanje uslova u samom startu olakšava priču i tebi i poslodavcu, pogotovo ako se radi o većem obimu posla, na duže staze. U zavisnosti od izbora, hajde najprije da prođemo mjesta i načine na koje se mogu naći potencijalni klijenti.

Mjesta gdje se ljudi okupljaju da razmjene iskustva, znanje, mišljenje, ali nerijetko i oglase. Odličan primjer za to je 

. Tu možeš da ponudiš svoje usluge, a istovremeno ispratiš i nudi li ko nešto što odgovara tvom setu vještina.

Zajednica je poprilično aktivna i broji skoro 18.000 članova. Pored nje, postoji još dosta stranica posvećenim developerima, koje možeš filtrirati i po tehnologiji, tj. programskom jeziku.

Društvena mreža koju često provlačimo kroz naše blogove, i to sa dobrim razlogom. Inicijalno je potrebno malo više vremena da se dotjera profil i dodaju konekcije iz struke, ali nakon toga platforma odradi svoj dio posla za tebe.

Možeš je koristiti kao lični blog i tako se reklamirati, jednom do dva puta dnevno provjeravati Home feed za nove objave, ili tražiti kroz pretragu part time pozicije. Dostupni su filteri za zemlje, način rada, kao i tačne nazive radnih mjesta.

, dvojac koji je među najpopularnijim sajtovima za traženje dodatnih poslovnih prilika. Dobra strana je što zbog svoje reputacije imaju veliki broj korisnika, ali je to ujedno i mana.

Izuzetno je teško probiti se sa novim profilom i ljudi često na početku prihvataju slabije plaćene ponude. Ne ide u prilog ni činjenica da uzimaju proviziju od 20% u tom nekom startu, a kasnije, kada kreneš bolje da zarađuješ, 10%.

Srećom, postoje i domaće alternative, kao što je 

. Možda u budućnosti posvetimo čitav tekst tome, ali možeš i samostalno doći do svih potrebnih informacija jer su fino to sve skockali. Tu je i 

, koji funkcioniše po sličnom principu.

E sad, na koji način “pecati” klijente?

Znanjem i upornošću. Ukoliko imaš iskustva, dobro je da napraviš portfolio. U zavisnosti od toga čime se konkretno baviš, nekad je dovoljan GitHub, a uz to možeš dodatno opisati i priložiti projekte u recimo Google Docs-u, ili na one page stranici sa besplatnim hostingom.

Nakon toga, sve to pripremljeno šalješ kroz takozvane “hladne mejlove/poruke”. U suštini, to su kratki prodajni tekstovi gde predstavljaš sebe i svoje usluge, a istovremeno objašnjavaš potencijalnom klijentu zašto treba da sarađuje sa tobom (prethodno istražiš o toj osobi/firmi što detaljnije možeš, pronađeš bolne tačke i slično).

Ako se ne snalaziš najbolje sa pisanjem, potraži pomoć od osobe koja je copywriter ili je unajmi, jer sjećaš se - nekad mora da se uloži da bi se kasnije dobilo. Dakle, postoji ta varijanta, ili ona koju smo pomenuli ranije - samopromocija po Facebook grupama i LinkedIn profilu.

Tako ide na početku, a kada krenu preporuke uglavnom će poslodavci sami odrađivati taj najteži dio posla. Onda će jedina briga biti da se projekat odradi kvalitetno, a sve to lijepo osigura i ugovorom!

Ranijih godina je freelance često prolazio ispod radara poreskoj upravi i samim tim ljudi nisu imali probleme + dodatne troškove. Sve što su uzimali bila bi čista zarada.

U posljednje vrijeme je to drugačije i topla preporuka je da od početka svu administraciju uredno ispratiš i dokumentuješ. To možeš učiniti recimo kao paušalac ili kroz "vođenje knjiga", a kako se neke stavke često menjaju, najbolje je da se o svemu informišeš online.

Jeste cimanje brinuti i o ovim stvarima pored projekata koji će naići i svega ostalog, ali ujedno pruža i sigurnost na relaciji freelancer-klijent. On ima garanciju da ćeš odraditi sve kako je dogovoreno, a ti da će na kraju sve biti uredno isplaćeno. Mirna glava i miran san, za sve.

To je to otprilike, pokrili smo sve ono najosnovnije:

Kako im pristupiti i prodati svoju uslugu

Na koji način se potpisuju ugovori i zašto

Ukoliko ipak misliš da smo nešto propustili ili imaš dodatno pitanje, piši nam na nekoj od društvenih mreža, ili na 

. Nadamo se da će ti ovaj tekst pomoći i da ćeš uspješno uploviti u svoje freelance vode.

Kategorija: Vodiči

Pravni okvir za kriptovalute u Bosni i Hercegovini

Kompletan vodič za registraciju i vođenje SP u Republici Srpskoj

Kako pitati za povišicu tako da je zaista i dobiješ

Prelazak u IT branšu - stvari koje treba da znaš

Sve što treba da znaš za ulazak u freelance vode

Top IT poslovi u tvom inboxu

Top IT poslovi u tvom inboxu