Jedan od konfuznih pojmova u JavaScriptu je 

 ključna riječ. Iako je već ispisano dosta tekstova upravo o ovom pojmu, ponekad je teško razumjeti i povezati sve činjenice koje su raspršene po internetu.

Jedan od izazova sa kojim se susretnemo u razumijevanju ove ključne riječi se javlja ako smo već upoznati sa nekim class-orijentisanim jezikom, kao što je Java na primjer. U takvim jezicima 

 ključna riječ je vezana za instancu jedne klase, i korištenjem ove riječi referiramo se isključivo na tu instancu. Pomoću nje pristupamo poljima i metodama neke instance, dok to kod JavaScripta ponekad to i nije slučaj, pa nam to zna zadati glavobolju.

 ključne riječi izgleda kod klasno baziranog jezika, 

class Klasa { ​
​ ​ ​ private String prop;​
​ ​ ​ public Klasa(prop) {​
​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ this.prop = prop;​
​ ​ ​ }​
​
​ ​ ​ public String getProp() {​
​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ return this.prop;​
​ ​ ​ }​
}​
​
var Obj = new Klasa("New Prop");​
​
Obj.getProp()

S obzirom na to da od novijih verzija JavaScript jezika na raspolaganju imamo ključnu riječ 

 koju možemo koristiti da mimikujemo klasno bazirano objektno orijentisano programiranje, ponekad se može činiti da je i JavaScript klasno orijentisan jezik. 

Međutim, i dalje JavaScript i u novijim verzijama je "prototype" baziran OOP jezik. Pa imamo mogućnost da mimikujemo, ali ne i da se oslonimo kompletno na ponašanja klasno baziranog jezika,  što ćemo najbolje vidjeti na primjeru 

Ovako izgleda skoro isti primjer prepisan u JavaScriptu sa jednom 

class Klasa { ​
​ ​ ​ constructor(prop) {​
​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ this.prop = prop​
​ ​ ​ }​
​
​ ​ ​ toString() {​
​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ return function () { ​
​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ this.prop​
​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ }​
​ ​ ​ }​
}​
​
const Obj = new Klasa('random string')​
​
Obj.toString()()

Ukoliko pokušate izvršiti kod iz primjera iznad, dobićete 

Razlog za to je što se vezivanje - referenciranje this ključne riječi u JavaScriptu dešava kao "runtime" vezivanje i kontekstualno je bazirano. Ovo u prijevodu znači da se 

 određuje u zavisnosti od uslova kako i gdje je funkcija koja koristi ovu ključnu riječ pozvana. 

Iz ovoga proističe da određivanje vrijednosti ove ključne riječi ne zavisi od toga na kome mjestu je napisana, kao što je slučaj u class-orijentisanim jezicima, pa se može činiti da ponekad se dešavaju nepredvidive stvari. 

Ipak, postoji par pravila koja treba pratiti da bi ublažili glavobolje i nepredvidive situacije kada koristimo 

ukoliko nije specificirano drugačije, po defaultu this će referencirati globalni objekat baziran na okruženju(browse = window);

u strikt modu u globalnom kontekstu uvijek će biti 

; važno je spomenuti da su moduli, klase, deklarisane i klasne ekspresije implicitno u strikt modu;

 će biti proslijeđeni objekat u funkciju.

 referenca će biti na novi proizvedeni objekat.

 ekspresija koju u potpunosti treba izbjeći pa se nećemo ni osvrtati u tekstu. Slično je i sa 

 funkcijom koju nije preporučljivo koristiti i treba ju izbjeći ako je moguće.

//globalni objekat​
console.log(this)​
​
// nije globalni objekat​
(function(){​
​ console.log(this)​
})();

Iz primjera možemo vidjeti da this referenca nije vezana za instancu objekta, a isto tako nije vezana ni za mjesto u kom je napisana, nego je vezana za način na koji je pozvana.

U JavaScriptu postoje 3 glavna izvršna konteksta za koji kada se pozovu kreiraju se izvršni rekordi. Ove rekorde, ili unose, možemo posmatrati kao objekte koji sadrže odredjene informacije. A to mogu biti:

Function rekord čuva veze o funkciji, pa tako i 

 referencu, osim u slučaju kada je funkcija Arrow Funkcija(=>) o tom ćemo detaljnije kasnije u tekstu.

Module Rekord drži nepromjenjive veze izmedju ostalih rekorda i okruzenja, u biti čuva informacije o 

 .... I na kraju, global rekord se koristi kao najveći vanjski scope koji je dijeljen sa svim JavaScript elementima.

Kontekst prolazi kroz dvije faze a to su "Pravljenje" i "Izvršavanje" upravo tog Izvršnog konteksta. Prilikom faze "Pravljenja" kreiraju se rekordi vezani za taj kontekst kao što su npr. objekti gdje su pospremljene sve varijable"[VO]", scope lanac i closure, i ono što je nama trenutno bitno referenca na this objekat. Tako kad god se uspostavi novi Izvrsni kontekst dobijamo i novu this referencu.

> određivanja this ključne riječi u funkcijama

Ulazak u function izvršni kontekst se dešava prilikom pozivanja funkcije. Postoje 4 načina kako možemo pozvati funkciju I sve i jedan od sljedećih poziva će kreirati Function izvršni kontekst.

Tagged templejti ("string interpolation") 

Da bi znali koja je trenutna this referenca trebamo posmatrati trenutni izvršni kontekst, tacnije gdje je funkcija pozvana.


const Obj = {​
​ ​ ​ toString() {​
​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ // Obj === this​
​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ return function () { ​
​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ // Obj !== this​
​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ this.prop​
​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ }​
​ ​ ​ }​
}​
const inner = Obj.toString()​
​
inner()

Ako posmatramo kod možemo primjetiti da inner() funkcija nije pozivom vezana za toString funkciju niti za Obj objekat, nego je pozvana direktno u globalnom kontekstu pa možemo pretpostaviti da this referencira globalni objekat što bi značilo u strikt modu da ne referencira ništa da je vrijednost "undefined".

S druge strane, ukoliko bi kod izgledao ovako

const Obj = {​
​ ​ ​ stuff: 'String'​
​ ​ ​ toString() {​
​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ return this.stuff​
​ ​ ​ }​
}​
​
Obj.toString()

Vidimo da je funkcija nije pozvana "sama" u globalnom kontekstu sa lijeve strane je Obj objekta pa možemo pretpostaviti da će referenca na this u ovom slučaju biti direktno povezana sa Obj objektom ukoliko se ne desi da neki drugi izvršni kontekst ne utiče.

Da ponovimo, svako od ovih će pozvati funkciju 

 i napraviti novi Function izvršni kontekst, te ako ništa ne mjenja to u tom izvršnom kontekstu referenca na 


Obj.toString()​
Obj.toString?.()​
Obj?.toString()​
Obj["toString"]()​
Obj.toString``

Iz sljedećeg primjera se može primjetiti da funkcija koja vraća funkciju iako se nalazi na objektu nema veze tim što živi na toj instanci neće referencirati njega nego Function kontekst funkcije toString, Pa smo u doba jQuery-a ovakve probleme riješavali na sljedeći način:

var Obj = {​
​ ​ ​ stuff: 'String'​
​ ​ ​ toString() {​
​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ var self = this​
​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ return function () {​
​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ return self.stuff​
​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ }​
​ ​ ​ }​
}​

U toString metodi bi spremili trenutnu referencu na this i sa clousure-om bi imali dostupnu tu vrijednost i unutar funckije koju vraćamo iz 

 funkcije. Pojavom es2015 verzije jezika dosta problema je riješeno i jezik je dobio novu dimenziju. Jedno od tih poboljšanja su i arrow funkcije (=>), koje su na jedan način otklonile i ovaj ponavljajuci kod 

 Same Arrow funkcije ne vezuju this referencu, vec ce prilikom izvrsavanja jedne Arrow funkcije u Function rekordu biti zabilježeno da je 

 referenca leksična - preuzeta od roditeljskog konteksta, pa će engine rekurzivno pogledati sljedeće Izvršne rekorde dok ne pronađe this referencu. U ovom slučaju to će biti vanjska funkcija toString. Uz Arrow funkcije iz prošlog primjera će izgledati ovako

const Obj = {​
​ ​ ​ stuff: 'String'​
​ ​ ​ toString() {​
​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ return () => {​
​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ return this.stuff​
​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ }​
​ ​ ​ }​
}

Pa onda ako pozovemo ovu metodu na Obj.toString() trebalo bi da se ponaša onako kako smo i zamislili.

Ovo bi bilo implicitno vezivanje onako kako bi engine sam povezao this referencu u trenutnom kontekstu izvrsavanja.

Ipak, treba spomenuti da postoji i explicitno vezivanje u kome je moguće "isforsirati" this referencu na onu koja nam odgovara ukoliko se desi da gubimo implicitne što je vrlo čest slučaj, pa nam jezik nudi funkcije kao sto su .call i .apply koje nam dozvoljavaju da sami promjenimo referencu.

Jezik nam je omogućio da sve naše napisane funkcije posjeduju i ove navedene funkcije koje se nalaze na 

. Obe funkcije call i apply kao prvi parametar uzimaju objekat koji ćemo referencirati kao 

 u toj funkciji i listu parametara koji treba da porslijedimo funkciji. Jedina razlika je da 

 prima "varargs" argument za pozivne arugmente funkciji koju pozivamo, dok 

function toString(arg) {​
        return this.stuff + arg​
}​
​
const someObj = {​
        stuff: 'Random String'​
};​
​
toString.call(somObj, 'forwarded argument')​
​
// varijanta sa apply​
toString.apply(somObj, ['forwarded argument'])

Važno je pomenuti da u "sloppy" modu(kada se kod ne izvršava u strict modu) primitivne vrijednosti će biti coerceovane u objekte, tzv. primitive type boxing, pa ako proslijedimo 

 tako i svi ostali primitivni tipovi dok 

 koji mogu biti "opasni" jer će promjeniti 

Dok u strict modu vrijednosti neće biti boxovane i bit će korišteni primitivi kao reference

"use strict"​
​
function toString() {​
​ ​ ​ console.log(this)​
}​
​
toString.call('random string')​

 bit će primitivna vrijednost "random string" za razliku od "slopy" moda gdje bi bila 'String { value }'

Kako ne bismo morali svaki puta pozivati funkciju sa nekom od 

 funkcijama, postoji i funkcija na prototipu 

koja će zauvijek zaključati this referencu toj funkciji i vratit će novu funkciju sa tom this referencom.

function toString() {​
​ ​ ​ return this.stuff​
}​
​
const bounded = toString.bind({ stuff: 'random string' })​
​
bounded()​

Povratna vrijednost će biti random string. Ovo isto mozemo postici i koristenjem call i apply.

Kada u JavaScriptu pozovemo funkciju koristeći 

 operator, engine će interno postaviti odredjene propertije kao što su prototype chain, takodje, u slucaju da je napisan bazni konstruktor, postaviće this referencu na objekat koji je konstruisan. Pod baznim konstruktorom se podrazumijeva da funkcija ne extenda neku drugu konstruktorsku funkciju, npr. 

 u primjeru jer od ES 2015 verzije postoji i ključna riječ class u jeziku što je novi način da pišemo konstruktor funkcije.

Pominjem konstruktor funkcije iako više niko ne piše konstruktor funkcije, ipak ne treba zaboraviti da je class idalje samo sintatički dodatak konstruktor funkcijama, pa tako djelimo i dobre i loše strane konstruktor funkcija i sa novim klasama.

function FunctionConstructor(args){​
​ this.stuff = args​
}​
​
var Obj = new FunctionConstructor('random string')​
​
class ClassKeyword{​
​ constructor(args){​
​ ​ ​ this.stuff = args​
​ }​
}​
​
const Obj = new ClassKeyword('random string');

 operator u pozadini se za nas automatski dešavanju 4 stvari a to su:

Instancira se nova instanca -objekat- i vezuje se 

Ako se sjetimo funkcija sa početka gdje je 

vraćala funkciju vidjeli smo kako smo odvojili funkciju od objekta pa tako ako ste radili ili nažalost i sad radite react sa class komponentama call-back funckijama je trebalo eksplicitno referencirati 

 jer bi se te funkcije pozivale u nekom od drugih izvršnih konteksta, a zbog ovog prvog pravila moguće je jednostavno eksplicitno postaviti 

 na funkciju u konstruktoru pa bi to izgledalo ovako:

constructor(props) {​
​ ​ ​ super(props)​
​ ​ ​ this.handler = this.handler.bind(this)​
}

 bi se desio gubitak reference i pokazivali bi na 

 objekat, a to je (kako smo prethodno spomenuli) u 

Jedno od ponašanja new ključne riječi kada klasa "nasljeđuje" druge klase 

, Naslijeđene klase ne postavljaju odmah this po pozivanju. To se dešava samo kada se dosegnu bazne klase kroz seriju 

 poziva (koji se dešavaju implicitno) zbog čega nije moguće koristiti 

 pozove se konstruktor bazne klase i postavi se 

` leksično u funkcijskom izvršnom rekordu.

class Base {​
​ ​ ​ constructor(arg1) {​
​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ this.arg1 = arg1​
​ ​ ​ }​
}​
​
class Derived extends Base {​
​ constructor(arg1, arg2){​
​ ​ ​ // Using `this` before `super` results in a ReferenceError.​
​ ​ ​ super(arg1);​
​ ​ ​ this.arg2 = arg2;​
​ }​
}​
​
const derivedInstance = new Derived('Random', 'String');

Derived {arg1: 'Random', arg2: 'String'}​
[[Prototype]]: Base

Od posljednje verzije ES2022 dobili smo i klasna polja koja se isto tako evaluiraju kada se klasa evaluira. Osnovni principi su da ako je static polje tada this referencira klasu, a ako polje nije static tada će referencirati instancu konkretan objekat.

Takođe smo dobili i private propertije koji se ponašaju isto kao i ostali propertiji, osim sto se izvršavaju u posebnom konekstu koji nije vidljiv ostalim konekstima.

Strikt mod se treba koristiti uvijek i svugdje. Bitno je razumjeti da ako pozivamo 

 baš kao i metoda u klasičnim class orijentisanim jezicima. 

Ipak, ako tu metodu odvojimo u posebnu funkciju 

 koja nema objekat sa lijeve strane tada trebamo koristiti 

funckije da isforsiramo referencu na this koju želimo. 

=> fat arrrow funkcije nemaju mogućnost da vezuju 

This u JavaScriptu

SP, ta magična riječ od koje se diže kosa na glavi većini developera, postaje sve uobičajeniji oblik zaposlenja među IT zajednicom. Ako imalo razmišljate o svojoj budućnosti, red je o tome znati sve što je bitno, jer mnogi poslodavci iz inostranstva nude isključivo ovaj oblik angažmana.

Međutim, ako krenete u potragu za informacijama o SPu, brzo ćete shvatiti da su informacije nepotpune i razbacane na mnogo strana. Neko piše o registraciji, neko o kalkulaciji, a dio informacija je često i zastario.  Ako imate mnogo sreće i strpljenja, steći ćete tek maglovitu sliku o tome šta znači imati SP i kako plivati u vodama samostalnog preduzetništva.

prva, da je SP prilično jednostavna stvar;

druga, da vam donosimo najkompletniji vodič na ovu temu koji postoji online, kao i praktičan 

advokatskoj kancelariji Đurić-Majstorović

SP je skraćenica od “samostalni preduzetnik” i označava osobu - fizičko lice - koja se registrovala za obavljanje jedne ili više djelatnosti. To može da bude programiranje, web dizajn, IT savjetovanje, uzgoj peradi ili sve to zajedno - vaš izbor.

Ako ste freelancer i želite legalizovati svoj posao sa minimalnim troškovima, SP je idealno rješenje. SP je takođe dobar oblik registracije ako započinjete mali startup koji finansirate sami i želite imati što jednostavniju administraciju na početku.

Glavna razlika između SP i d.o.o se ogleda u tome, šta se dešava sa vašom imovinom u slučaju da se zadužite ili oštetite nekog klijenta.

Iako vam SP omogućava da u svakom pogledu funkcionišete kao “firma”, vi pred zakonom niste firma već osoba.  Za sve što zabrljate, odgovarate imenom i prezimenom i svojom privatnom imovinom.

Primjera radi, ako se kao SP zadužite u banci i taj iznos ne možete da vratite, banka će vam oduzeti sve što vam je u životu drago da to namiri, a glasi na vaše lično ime - stan, auto, računar i tu preskupu stolicu koja vam je ionako neudobna.

Međutim, ako posao registrujete kao pravno lice, odnosno  d.o.o, vi i vaša firma postajete odvojeni subjekti.  Banka ima pravo da naplati dugovanje isključivo od imovine koja pripada firmi, a vama privatno ne mogu ništa.  Ako firma nema dovoljno sredstava da isplati dug, proglašava se bankrot (putem stečaja ili likvidacije) i preostali dug se bukvalno briše.

U praksi, ovo znači da lično možete imati kule i gradove, firmu uvaliti u dugovanja do guše, a vašoj ličnoj imovini, pojednostavljeno rečeno, neće ništa biti. 

Dakle, odvajanje privatne imovine od imovine firme je najveća razlika između SP i d.o.o. i jedan od razloga zbog kojeg je registracija i vođenje d.o.o. nešto kompleksniji i skuplji proces u odnosu na SP.

Raspolaganje novcem i troškovi poslovanja

Druga značajna razlika između SP i d.o.o je pristup novcu koji imate na računu.

Kao vlasnik SP, vi nemate platu već raspolažete novcem kako želite bez posebnih restrikcija.

Kao vlasnik d.o.o, vaš vlasnički status je odvojen od vašeg radnog odnosa. To znači da sami sebe zapošljavate u svoj d.o.o kao radnika, a zatim sebi isplaćujete sebi platu na čiji neto iznos se plaća otprilike 52% doprinosa. Jedini način da dođete do novca koji se oporezuje po nižoj stopi od 10% jeste da čekate godišnji obračun gdje iskazujete dobit, a zatim sebi isplaćujete tu dobit.

Na kraju, dok SP možete voditi iz stambenog prostora (za određene djelatnosti, poput IT usluga), d.o.o mora biti registrovan na poslovni prostor, što znači da plaćate industrijsku struju i vodu, te generalno imate više troškove.

Ako ne namjeravate osnovati biznis koji se oslanja na dužnički kapital ili investiciju, SP vam je trenutno savršen izbor i ne razmišljajte uopšte o d.o.o.

SP mogu registrovati sva fizička lica koja ispunjavaju uslove za registraciju. Manje više, uslovi se svode se na to da ne dugujete državi pare,  da prethodno niste varali ljude na temu posla kojim želite da se bavite, te da niste pravosnažno osuđeni za te postupke .

Budući da kao SP niste pravno već fizičko lice, možete imati samo jedan SP na svoje ime i nije moguće otvarati više.

SP možete otvoriti čak i ako već imate radni odnos u drugoj firmi.

Kao registrovan samostalni preduzetnik, možete:

 ako se bavite IT uslugama ili drugom djelatnošću za koju je to dozvoljeno

Izdavati račune i primati uplate u stranim i domaćim valutama

 djelatnost - ako nemate radni odnos u drugoj firmi  i SP vam je glavno zanimanje

 djelatnost - ako ste recimo već zaposleni u nekoj firmi, ali želite imati SP radi posla koji radite sa strane

 djelatnost - ako ste penzioner, student, ili imate neku drugu vrstu “it’s complicated” radnog odnosa na drugom mjestu, SP možete registrovati kao dodatnu djelatnost pod uslovom da zaposlite nekog da posao radi umjesto vas. Kao freelancer, ovo slobodno ignorišite.

Najznačajnije razlike između osnovne i dopunske i djelatnosti su:

 - - jeftinije vam je imati SP kao dopunsku djelatnost,  jer nemate obavezu plaćanja doprinosa budući da ih već plaća firma za koju radite

 - radnike možete zapošljavati u svoj SP samo ako imate osnovnu djelatnost

Postoji niz djelatnosti koje nije moguće obavljati kao SP, a to su sve djelatnosti iz 

U ovo spada izgradnja bolnica, proizvodnja električne energije, usluge hitne službe i slično - u principu, bilo šta skupo i komplikovano za jednog čovjeka, što vas vjerovatno i ne zanima.

Vođenje SP je jednostavan posao. Sa dobrim knjigovođom, nećete potrošiti više od 15 do 30 minuta mjesečno na kompletnu administraciju. Ovako to otprilike izgleda:

Za svaki posao koji odradite, klijentu pošaljete račun. Većina inostranih klijenata je zadovoljna sa običnim PDF dokumentom, ne treba im ni pečat, ni potpis. Pripremili smo vam i dobar dvojezički  

Knjigovođi dostavite fizičku kopiju računa, potpisanu i opečaćenu.

Jednom mjesečno, knjigovođa će vam spremiti uplatnice za doprinose, koje trebate uplatiti u banci ili putem elektronskog bankarstva

Jednom godišnje, knjigovođa će vam spremiti uplatnice za godišnje takse i opciono porez na dohodak (ako ste veliki preduzetnik - objašnjeno u nastavku), koje takođe plaćate na šalteru ili elektronski.

Kada vam banka pošalje izvod putem emaila (što se dešava na svaku promjenu računa), proslijedite ga knjigovođi ili podesite email forwarding da se to radi automatski.

To je kompletan spisak obaveza i kao što vidite, svodi se na izdavanje računa i uplaćivanje obaveza kada vam to knjigovođa naredi, tako da zaista nemate puno razmišljanja.

Na godišnjem nivou, pod uslovom da radite od kuće, SP će da vas košta minimalno 5000 KM, taman da ništa ne zarađujete (pod uslovom da vam je ovo osnovna djelatnost).  Konkretan iznos, naravno, zavisi od tri faktora:

Doprinosi - koliko želite uplaćivati za penziju

Sredstva za rad - koliko trošite na softver, hardver ii druga sredstva neophodna za rad

 da vidite koliko će vas SP koštati, a ako želite znati detalje nastavite sa čitanjem.

Iz ugla oporezivanja, postoje mali i veliki preduzetnici.

Mali preduzetnici su svi koji prometuju ispod 50000 KM godišnje i oporezuju se sa stopom od 2% na mjesečne prihode, a minimalno 50 KM.

Veliki preduzetnici su svi koji prometuju preko tog iznosa i oporezuju se sa stopom od 10% na razliku naplaćenih prihoda i rashoda.

Dakle dvije ključne razlike - porez od 2% za male u odnosu na 10% za velike, te poreska osnovica koju čine kompletni prihodi za male, odnosno razlika između prihoda i rashoda za velike preduzetnike.

Po defaultu, svi preduzetnici se pri registraciji smatraju velikima. Da bi dobili status malog preduzetnika, u Poreskoj upravi morate podnijeti 

Obrazac 1011 - Zahtjev za status malog preduzetnika

, odmah po registraciji a zatim svake naredne godine najdalje do 31. januara.

Kao što smo rekli, mali preduzetnik je svako ko godišnje prometuje manje od 50000 KM godišnje.

Želite plaćati zakonski minimalne doprinose, koji za 2022 godinu iznose 287,56 KM

Mjesečno trošite oko 25 KM na sredstva za rad

Kao mali preduzetnik, knjigovođu ćete plaćati oko 100 KM mjesečno

Jednom godišnje, platićete republičku taksu od 20 KM

Na mjesečnom nivou, platićete 2% poreza na prihode, a minimalno 50 KM

Kada gore navedeno saberemo sa planiranim troškovima doprinosa i sredstava za rad, dođemo do ukupne računice od 462,56 KM mjesečno, odnosno 

Detaljnu kalkulaciju možete vidjeti na slici ispod.

Veliki preduzetnik je svako ko godišnje prometuje preko 50000 KM.

Želite plaćati zakonski minimalne doprinose, koji iznose 287,56 KM

Mjesečno trošite oko 75 KM na sredstva za rad

Kao veliki preduzetnik, knjigovođu ćete plaćati oko 150 KM mjesečno, prvenstveno zbog dodatnih obaveza vezano za PDV obračune (više o tome u nastavku)

Kada to saberemo sa planiranim troškovima doprinosa i sredstava za rad, dolazimo do ukupnih rashoda od 6172, 72 KM godišnje

Vaša poreska osnovica je razlika prihoda i rashoda, što iznosi 60000 - 6172,72 = 53929,28, te je porez 10% od tog iznosa odnosno 5382,93 KM

Kada saberemo rashode i porez, vaš SP će koštati 

Kao i za prethodni primjer, detaljnu kalkulaciju možete vidjeti na slici ispod.

Svako lice koje prometuje preko 50000 KM godišnje mora biti u PDV sistemu, bez obzira da li je u pitanju SP, d.o.o ili nešto drugo.

Međutim, ukoliko poslujete sa kompanijom iz inostranstva koja svoje proizvode plasira u inostranstvu, niste dužni obračunavati PDV. Dakle morate biti  evidentirani u PDV sistemu, ali to nema efekta na vaše poslovanje, što je objašnjeno kroz stav 7 

PDV ste dužni obračunavati samo kada svoje usluge plasirate na tržištu BiH, odnosno:

Ukoliko radite sa kompanijama iz BiH, odnosno ostvarujete unutrašnji promet

Ukoliko radite sa inostranim kompanijama, ali će vaš rad biti konzumiran na teritoriji BiH (npr. firma iz Njemačke vas angažuje da razvijete aplikaciju za BiH tržište)

U ovom slučaju, vaš knjigovođa će vršiti redovan obračun i prijavu PDV-a po svakoj izdanoj fakturi.

Kompletan vodič za registraciju i vođenje SP u Republici Srpskoj

Komunikacija sa klijentom zna donijeti određenu dozu nelagode i stresa, pogotovo kod developera sa manje iskustva. A kad stvari krenu baš naopako, kad zamucamo i zablokiramo, to može uveliko narušiti utisak koji ostavljamo klijentu. Naravno, svakome se može desiti loš dan, ali ukoliko se to ponavlja iznova i iznova, onda se dovodi u pitanje i vaš ukupan performans.

Uglavnom su ljudi svjesni toga i njihovi planovi za razvoj karijere često uključuju neku verziju ove izjave:

🗯 “Želim da unaprijedim komunikaciju sa klijentom u narednom periodu”

S obzirom da je komunikacija poprilično apstraktan pojam, unapređivanje nečeg takvog bi značilo da se moramo uhvatiti konkretnih stvari. Moramo podijeliti to na manje cjeline i vidjeti šta je ustvari uzrok problema. Ukoliko bismo ostavili pitanje ovako generičko, dobili bismo i generičke odgovore. Evo, meni prvo što pada na pamet je da će neko reći 

. OK, iskustvo je svakako neizostavan faktor, ali nam to ne daje jasne odgovore, jasne korake šta prvo uraditi da bismo ostvarili bilo kakvo poboljšanje. S druge strane, godine iskustva ne znače nužno i napredak

U međuvremenu, dok ne steknemo iskustvo, šta možemo uraditi da nas sljedeći put ne spuca trema kad trebamo klijentu pokazati najnovije izmjene u aplikaciji? Šta izaziva tu tremu? Šta izaziva tremu pri samoj pomisli da trebate sutra pričati sa klijentom?

Što prije to identifikujete i što prije počnete raditi na tome - imaćete konkretnijih pomaka na planu 

Ako još niste nadošli šta je to, možda će vas ova izjava malo pobuditi.

Strah od komunikacije sa klijentom se javlja zbog sumnje da bi klijent mogao steći utisak da nismo dovoljno kompetentni.

To je to. Možete pročitati opet pa razmisliti. Sad, ja nisam psiholog, ali sam primjetio ovo kao zajednički imenilac kod dosta ljudi, uključujući i mene samog.

Čitav sastanak će proći u strahu da će neko postaviti pitanje na koje mi ne znamo odgovor. U tom grču mi nismo fokusirani na komunikaciju i na sve one dobre stvari koje smo odradili. Umjesto toga:

mislimo na našu poziciju u timu ili projektu,

pitamo se da li predstavljamo dovoljno dobro sebe ili svoju kompaniju itd.

Fokusiramo se na sve druge stvari osim na ono zbog čega smo (s razlogom) tu. Što se prije pomirimo sa ovim, prije ćemo napraviti korak naprijed.

Rad na “unapređenju komunikacije” ne počinje sa unapređenjem komunikacije.

Počinje sa drugim naporima da unaprijedite neke druge stvari gdje ste tanki. I tu smo došli do konkretnih stvari. Tu možemo preuzeti direktne korake, jer te stvari možemo identifikovati. Nisu više na nivou apstrakcije.

Kad znate “gdje škripi” - lakše je započeti promjenu

da ne znate kako je nešto konfigurisano,

da ne znate kako bi nešto uopšte trebalo da radi i šta se očekuje u određenim slučajevima itd.

Vremenom, kada napravite pomake na tim poljima, usljediće i dodatni porast samopouzdanja.

Kada identifikujete “gdje škripi”, razmislite šta možete uraditi po tom pitanju. To će rezultirati i preciznijim koracima u vašim planovima. Umjesto:

❌ “Želim da unaprijedim komunikaciju sa klijentom”

✅ Upoznati se sa ostalim dijelovima projekta, ne samo na onim na kojim direktno radim,

✅ Upoznati se sa procesima na projektu,

✅ Imati bolji uvid kako promjene kojim direktno doprinosim utiču na biznis vrijednost samog proizvoda itd.

 nekoliko iteracija, pokrili ste većinu stvari gdje ste bili tanki i imate opet sastanak sa klijentom. Šta se promijenilo? Naizgled ništa. Ista agenda, ista priča. Doduše, vaša nesigurnost, koja bi prije 

 bila pozvana na sastanak, više nije tu. Koje olakšanje. Znate onaj osjećaj kad povedete nekoga sa sobom na žurku pa stalno pazite da ne napravi neku glupost?

Fokus i energija koju ste gubili zbog grčevitog iščekivanja “nezgodnih” pitanja sada možete preusmjeriti u produktivniji dio razgovora. S druge strane, nije problem ni ako nešto ne znate, problem je ako vam to izaziva blokadu.

Blog

Strana 7

This u JavaScriptu

Kompletan vodič za registraciju i vođenje SP u Republici Srpskoj

Developer si i imaš strah od komunikacije sa klijentom?

Pregledao sam preko 750 pull requestova u Amazonu. Evo kako sam radio code review.

Kako će kriza u Ukrajini uticati na IT industriju u BiH

Top IT poslovi u tvom inboxu

Top IT poslovi u tvom inboxu