SP, ta magična riječ od koje se diže kosa na glavi većini developera, postaje sve uobičajeniji oblik zaposlenja među IT zajednicom. Ako imalo razmišljate o svojoj budućnosti, red je o tome znati sve što je bitno, jer mnogi poslodavci iz inostranstva nude isključivo ovaj oblik angažmana.

Međutim, ako krenete u potragu za informacijama o SPu, brzo ćete shvatiti da su informacije nepotpune i razbacane na mnogo strana. Neko piše o registraciji, neko o kalkulaciji, a dio informacija je često i zastario.  Ako imate mnogo sreće i strpljenja, steći ćete tek maglovitu sliku o tome šta znači imati SP i kako plivati u vodama samostalnog preduzetništva.

prva, da je SP prilično jednostavna stvar;

druga, da vam donosimo najkompletniji vodič na ovu temu koji postoji online, kao i praktičan 

advokatskoj kancelariji Đurić-Majstorović

SP je skraćenica od “samostalni preduzetnik” i označava osobu - fizičko lice - koja se registrovala za obavljanje jedne ili više djelatnosti. To može da bude programiranje, web dizajn, IT savjetovanje, uzgoj peradi ili sve to zajedno - vaš izbor.

Ako ste freelancer i želite legalizovati svoj posao sa minimalnim troškovima, SP je idealno rješenje. SP je takođe dobar oblik registracije ako započinjete mali startup koji finansirate sami i želite imati što jednostavniju administraciju na početku.

Glavna razlika između SP i d.o.o se ogleda u tome, šta se dešava sa vašom imovinom u slučaju da se zadužite ili oštetite nekog klijenta.

Iako vam SP omogućava da u svakom pogledu funkcionišete kao “firma”, vi pred zakonom niste firma već osoba.  Za sve što zabrljate, odgovarate imenom i prezimenom i svojom privatnom imovinom.

Primjera radi, ako se kao SP zadužite u banci i taj iznos ne možete da vratite, banka će vam oduzeti sve što vam je u životu drago da to namiri, a glasi na vaše lično ime - stan, auto, računar i tu preskupu stolicu koja vam je ionako neudobna.

Međutim, ako posao registrujete kao pravno lice, odnosno  d.o.o, vi i vaša firma postajete odvojeni subjekti.  Banka ima pravo da naplati dugovanje isključivo od imovine koja pripada firmi, a vama privatno ne mogu ništa.  Ako firma nema dovoljno sredstava da isplati dug, proglašava se bankrot (putem stečaja ili likvidacije) i preostali dug se bukvalno briše.

U praksi, ovo znači da lično možete imati kule i gradove, firmu uvaliti u dugovanja do guše, a vašoj ličnoj imovini, pojednostavljeno rečeno, neće ništa biti. 

Dakle, odvajanje privatne imovine od imovine firme je najveća razlika između SP i d.o.o. i jedan od razloga zbog kojeg je registracija i vođenje d.o.o. nešto kompleksniji i skuplji proces u odnosu na SP.

Raspolaganje novcem i troškovi poslovanja

Druga značajna razlika između SP i d.o.o je pristup novcu koji imate na računu.

Kao vlasnik SP, vi nemate platu već raspolažete novcem kako želite bez posebnih restrikcija.

Kao vlasnik d.o.o, vaš vlasnički status je odvojen od vašeg radnog odnosa. To znači da sami sebe zapošljavate u svoj d.o.o kao radnika, a zatim sebi isplaćujete sebi platu na čiji neto iznos se plaća otprilike 52% doprinosa. Jedini način da dođete do novca koji se oporezuje po nižoj stopi od 10% jeste da čekate godišnji obračun gdje iskazujete dobit, a zatim sebi isplaćujete tu dobit.

Na kraju, dok SP možete voditi iz stambenog prostora (za određene djelatnosti, poput IT usluga), d.o.o mora biti registrovan na poslovni prostor, što znači da plaćate industrijsku struju i vodu, te generalno imate više troškove.

Ako ne namjeravate osnovati biznis koji se oslanja na dužnički kapital ili investiciju, SP vam je trenutno savršen izbor i ne razmišljajte uopšte o d.o.o.

SP mogu registrovati sva fizička lica koja ispunjavaju uslove za registraciju. Manje više, uslovi se svode se na to da ne dugujete državi pare,  da prethodno niste varali ljude na temu posla kojim želite da se bavite, te da niste pravosnažno osuđeni za te postupke .

Budući da kao SP niste pravno već fizičko lice, možete imati samo jedan SP na svoje ime i nije moguće otvarati više.

SP možete otvoriti čak i ako već imate radni odnos u drugoj firmi.

Kao registrovan samostalni preduzetnik, možete:

 ako se bavite IT uslugama ili drugom djelatnošću za koju je to dozvoljeno

Izdavati račune i primati uplate u stranim i domaćim valutama

 djelatnost - ako nemate radni odnos u drugoj firmi  i SP vam je glavno zanimanje

 djelatnost - ako ste recimo već zaposleni u nekoj firmi, ali želite imati SP radi posla koji radite sa strane

 djelatnost - ako ste penzioner, student, ili imate neku drugu vrstu “it’s complicated” radnog odnosa na drugom mjestu, SP možete registrovati kao dodatnu djelatnost pod uslovom da zaposlite nekog da posao radi umjesto vas. Kao freelancer, ovo slobodno ignorišite.

Najznačajnije razlike između osnovne i dopunske i djelatnosti su:

 - - jeftinije vam je imati SP kao dopunsku djelatnost,  jer nemate obavezu plaćanja doprinosa budući da ih već plaća firma za koju radite

 - radnike možete zapošljavati u svoj SP samo ako imate osnovnu djelatnost

Postoji niz djelatnosti koje nije moguće obavljati kao SP, a to su sve djelatnosti iz 

U ovo spada izgradnja bolnica, proizvodnja električne energije, usluge hitne službe i slično - u principu, bilo šta skupo i komplikovano za jednog čovjeka, što vas vjerovatno i ne zanima.

Vođenje SP je jednostavan posao. Sa dobrim knjigovođom, nećete potrošiti više od 15 do 30 minuta mjesečno na kompletnu administraciju. Ovako to otprilike izgleda:

Za svaki posao koji odradite, klijentu pošaljete račun. Većina inostranih klijenata je zadovoljna sa običnim PDF dokumentom, ne treba im ni pečat, ni potpis. Pripremili smo vam i dobar dvojezički  

Knjigovođi dostavite fizičku kopiju računa, potpisanu i opečaćenu.

Jednom mjesečno, knjigovođa će vam spremiti uplatnice za doprinose, koje trebate uplatiti u banci ili putem elektronskog bankarstva

Jednom godišnje, knjigovođa će vam spremiti uplatnice za godišnje takse i opciono porez na dohodak (ako ste veliki preduzetnik - objašnjeno u nastavku), koje takođe plaćate na šalteru ili elektronski.

Kada vam banka pošalje izvod putem emaila (što se dešava na svaku promjenu računa), proslijedite ga knjigovođi ili podesite email forwarding da se to radi automatski.

To je kompletan spisak obaveza i kao što vidite, svodi se na izdavanje računa i uplaćivanje obaveza kada vam to knjigovođa naredi, tako da zaista nemate puno razmišljanja.

Na godišnjem nivou, pod uslovom da radite od kuće, SP će da vas košta minimalno 5000 KM, taman da ništa ne zarađujete (pod uslovom da vam je ovo osnovna djelatnost).  Konkretan iznos, naravno, zavisi od tri faktora:

Doprinosi - koliko želite uplaćivati za penziju

Sredstva za rad - koliko trošite na softver, hardver ii druga sredstva neophodna za rad

 da vidite koliko će vas SP koštati, a ako želite znati detalje nastavite sa čitanjem.

Iz ugla oporezivanja, postoje mali i veliki preduzetnici.

Mali preduzetnici su svi koji prometuju ispod 50000 KM godišnje i oporezuju se sa stopom od 2% na mjesečne prihode, a minimalno 50 KM.

Veliki preduzetnici su svi koji prometuju preko tog iznosa i oporezuju se sa stopom od 10% na razliku naplaćenih prihoda i rashoda.

Dakle dvije ključne razlike - porez od 2% za male u odnosu na 10% za velike, te poreska osnovica koju čine kompletni prihodi za male, odnosno razlika između prihoda i rashoda za velike preduzetnike.

Po defaultu, svi preduzetnici se pri registraciji smatraju velikima. Da bi dobili status malog preduzetnika, u Poreskoj upravi morate podnijeti 

Obrazac 1011 - Zahtjev za status malog preduzetnika

, odmah po registraciji a zatim svake naredne godine najdalje do 31. januara.

Kao što smo rekli, mali preduzetnik je svako ko godišnje prometuje manje od 50000 KM godišnje.

Želite plaćati zakonski minimalne doprinose, koji za 2022 godinu iznose 287,56 KM

Mjesečno trošite oko 25 KM na sredstva za rad

Kao mali preduzetnik, knjigovođu ćete plaćati oko 100 KM mjesečno

Jednom godišnje, platićete republičku taksu od 20 KM

Na mjesečnom nivou, platićete 2% poreza na prihode, a minimalno 50 KM

Kada gore navedeno saberemo sa planiranim troškovima doprinosa i sredstava za rad, dođemo do ukupne računice od 462,56 KM mjesečno, odnosno 

Detaljnu kalkulaciju možete vidjeti na slici ispod.

Veliki preduzetnik je svako ko godišnje prometuje preko 50000 KM.

Želite plaćati zakonski minimalne doprinose, koji iznose 287,56 KM

Mjesečno trošite oko 75 KM na sredstva za rad

Kao veliki preduzetnik, knjigovođu ćete plaćati oko 150 KM mjesečno, prvenstveno zbog dodatnih obaveza vezano za PDV obračune (više o tome u nastavku)

Kada to saberemo sa planiranim troškovima doprinosa i sredstava za rad, dolazimo do ukupnih rashoda od 6172, 72 KM godišnje

Vaša poreska osnovica je razlika prihoda i rashoda, što iznosi 60000 - 6172,72 = 53929,28, te je porez 10% od tog iznosa odnosno 5382,93 KM

Kada saberemo rashode i porez, vaš SP će koštati 

Kao i za prethodni primjer, detaljnu kalkulaciju možete vidjeti na slici ispod.

Svako lice koje prometuje preko 50000 KM godišnje mora biti u PDV sistemu, bez obzira da li je u pitanju SP, d.o.o ili nešto drugo.

Međutim, ukoliko poslujete sa kompanijom iz inostranstva koja svoje proizvode plasira u inostranstvu, niste dužni obračunavati PDV. Dakle morate biti  evidentirani u PDV sistemu, ali to nema efekta na vaše poslovanje, što je objašnjeno kroz stav 7 

PDV ste dužni obračunavati samo kada svoje usluge plasirate na tržištu BiH, odnosno:

Ukoliko radite sa kompanijama iz BiH, odnosno ostvarujete unutrašnji promet

Ukoliko radite sa inostranim kompanijama, ali će vaš rad biti konzumiran na teritoriji BiH (npr. firma iz Njemačke vas angažuje da razvijete aplikaciju za BiH tržište)

U ovom slučaju, vaš knjigovođa će vršiti redovan obračun i prijavu PDV-a po svakoj izdanoj fakturi.

Kompletan vodič za registraciju i vođenje SP u Republici Srpskoj

Komunikacija sa klijentom zna donijeti određenu dozu nelagode i stresa, pogotovo kod developera sa manje iskustva. A kad stvari krenu baš naopako, kad zamucamo i zablokiramo, to može uveliko narušiti utisak koji ostavljamo klijentu. Naravno, svakome se može desiti loš dan, ali ukoliko se to ponavlja iznova i iznova, onda se dovodi u pitanje i vaš ukupan performans.

Uglavnom su ljudi svjesni toga i njihovi planovi za razvoj karijere često uključuju neku verziju ove izjave:

🗯 “Želim da unaprijedim komunikaciju sa klijentom u narednom periodu”

S obzirom da je komunikacija poprilično apstraktan pojam, unapređivanje nečeg takvog bi značilo da se moramo uhvatiti konkretnih stvari. Moramo podijeliti to na manje cjeline i vidjeti šta je ustvari uzrok problema. Ukoliko bismo ostavili pitanje ovako generičko, dobili bismo i generičke odgovore. Evo, meni prvo što pada na pamet je da će neko reći 

. OK, iskustvo je svakako neizostavan faktor, ali nam to ne daje jasne odgovore, jasne korake šta prvo uraditi da bismo ostvarili bilo kakvo poboljšanje. S druge strane, godine iskustva ne znače nužno i napredak

U međuvremenu, dok ne steknemo iskustvo, šta možemo uraditi da nas sljedeći put ne spuca trema kad trebamo klijentu pokazati najnovije izmjene u aplikaciji? Šta izaziva tu tremu? Šta izaziva tremu pri samoj pomisli da trebate sutra pričati sa klijentom?

Što prije to identifikujete i što prije počnete raditi na tome - imaćete konkretnijih pomaka na planu 

Ako još niste nadošli šta je to, možda će vas ova izjava malo pobuditi.

Strah od komunikacije sa klijentom se javlja zbog sumnje da bi klijent mogao steći utisak da nismo dovoljno kompetentni.

To je to. Možete pročitati opet pa razmisliti. Sad, ja nisam psiholog, ali sam primjetio ovo kao zajednički imenilac kod dosta ljudi, uključujući i mene samog.

Čitav sastanak će proći u strahu da će neko postaviti pitanje na koje mi ne znamo odgovor. U tom grču mi nismo fokusirani na komunikaciju i na sve one dobre stvari koje smo odradili. Umjesto toga:

mislimo na našu poziciju u timu ili projektu,

pitamo se da li predstavljamo dovoljno dobro sebe ili svoju kompaniju itd.

Fokusiramo se na sve druge stvari osim na ono zbog čega smo (s razlogom) tu. Što se prije pomirimo sa ovim, prije ćemo napraviti korak naprijed.

Rad na “unapređenju komunikacije” ne počinje sa unapređenjem komunikacije.

Počinje sa drugim naporima da unaprijedite neke druge stvari gdje ste tanki. I tu smo došli do konkretnih stvari. Tu možemo preuzeti direktne korake, jer te stvari možemo identifikovati. Nisu više na nivou apstrakcije.

Kad znate “gdje škripi” - lakše je započeti promjenu

da ne znate kako je nešto konfigurisano,

da ne znate kako bi nešto uopšte trebalo da radi i šta se očekuje u određenim slučajevima itd.

Vremenom, kada napravite pomake na tim poljima, usljediće i dodatni porast samopouzdanja.

Kada identifikujete “gdje škripi”, razmislite šta možete uraditi po tom pitanju. To će rezultirati i preciznijim koracima u vašim planovima. Umjesto:

❌ “Želim da unaprijedim komunikaciju sa klijentom”

✅ Upoznati se sa ostalim dijelovima projekta, ne samo na onim na kojim direktno radim,

✅ Upoznati se sa procesima na projektu,

✅ Imati bolji uvid kako promjene kojim direktno doprinosim utiču na biznis vrijednost samog proizvoda itd.

 nekoliko iteracija, pokrili ste većinu stvari gdje ste bili tanki i imate opet sastanak sa klijentom. Šta se promijenilo? Naizgled ništa. Ista agenda, ista priča. Doduše, vaša nesigurnost, koja bi prije 

 bila pozvana na sastanak, više nije tu. Koje olakšanje. Znate onaj osjećaj kad povedete nekoga sa sobom na žurku pa stalno pazite da ne napravi neku glupost?

Fokus i energija koju ste gubili zbog grčevitog iščekivanja “nezgodnih” pitanja sada možete preusmjeriti u produktivniji dio razgovora. S druge strane, nije problem ni ako nešto ne znate, problem je ako vam to izaziva blokadu.

Naravno, ovo nisu promjene koje se dešavaju preko noći i trebaće nekog vremena. Tako i onaj odgovor 

 nije pogrešan, ali u datom momentu ne daje jasne instrukcije za poboljšanje. Ako ne identifikujete glavni uzrok i ne počnete raditi na njemu, možete biti godinama u industriji i praviti iste greške, bez velikog napretka.

Developer si i imaš strah od komunikacije sa klijentom?

U svojoj petogodišnjoj karijeri u Amazonu, Curtis Einsmann, autor popularnog kursa 

, pregledao je preko 750 pull requestova. Kao tech lead bio je zadužen za pružanje kvalitetnog feedbacka i podizanje standarda kvaliteta koda. Evo njegovih savjeta.

Kao junior developer, bio sam baš loš u code review procesu. Nisam znao gdje da počnem, šta da tražim ili kako da komentarišem.  Pružao sam beskorisne komentare vezano za stil i formatiranje. Žurio sam kroz code review ostavljajući klasične “looks good” opaske nakon što bi propustio probleme velike kao kuća.  U nastavku slijede savjeti za bolji code review koji će vam pomoći da izbjegnete ove greške.

Kvalitet koda poboljšava njegovu čitljivost i razumijevanje sistema.To omogućava tvom timu da ubrza svoj rad na razvoju novih funkcionalnosti i donosi dugoročnu dobit.

Code review je takođe odlična prilika za uhodavanje drugih developera. Kvalitetan feedback ubrzava učenje, rast i razvoj svakog pojedinca.

Međutim, code review je i sjajna prilika za učenje za onog ko pregleda kod. Zašto? Zato što svaki developer rješava probleme na svoj način.  Pregledanjem njihovog koda, naučićeš nove strategije za rješavanje problema koje možeš iskoristiti kasnije.

Uzmi sebi vremena da naučiš principe programiranja

Poznavanje principa kao što su SOLID, DRY i KISS su temelj za dobar code review. Pročitaj knjigu Clean Code koja će ti dati ideju o tome kako dobar kod treba da izgleda. Odvoji vrijeme da razumiješ važnost odabira prave strukture podataka, ispravne apstrakcije, logičkog imenovanja i kontrole toka programa.

Bitno je upoznati se i sa kritikama na navedene principe i shvatiti da su to dobre smjernice a ne čvrsta pravila. Rade u određenim situacijama, ali ne baš u svim.

Najvažnija pitanja su:  da li ovaj kod radi? Da li je lak za održavanje? Hoćemo li ga svi razumjeti za dvije godine?

Dobar feedback traži vrijeme za izučavanje koda.  Code review zato treba raditi sporo i 100% razumjeti svaku liniju.

Pretvaraj se da postoji skrivena mana u kodu a da si ti detektiv.

Prelistaj pull request da pronađeš glavne dijelove implementacije.  Ovo bi mogao biti neki API endpoint ili refaktorisani data access layer.

Počni da čitaš.  Zapisuj komentare u hodu, planirajući da ih doradiš kasnije.

Nastavi da čitaš nasumično dok ti kod “ne klikne”

Prati funkcije i pozive. Skači kroz kod da vidiš kako se izmjena u PRu uklapa u širu sliku.  Pročitaj izvorni task da dobiješ kompletan konktest problema.

Kod treba pročitati tri,četiri, a nekada i pet puta da se formira jasna slika.

Smisli što više scenarija da kod pukne i provjeri da li su pokriveni

Ovo uradi tek kad postigneš dubinsko razumijevanje koda.  Popiši sve moguće edge caseve koji ti padnu na pamet i onda prođi kroz kod da vidiš da li su pokriveni.

Komentar treba da se odnosi na kod, nikada na osobu.  Izbjegavaj riječi poput “ti” ili “tvoje”. Ako je nešto sitnica, započni komentar sa “Sitnica”.  Formuliši većinu komentara kao pitanja ili prijedloge.

Ostavi bar jedan pozitivan komentar.  Ovo nikada ne treba zaboravljati.

Ohrabri kolegu da te kontaktira ako ima pitanja.

Komentare popisuj tokom iščitavanja koda, ali ih sredi tek nakon što potpuno razumiješ i više puta pročitaš kod. Nikada nećeš imati dobre komentare nakon prvog čitanja.

Izbjegavaj komentare bez obrazloženja.  Uvijek navedi:

Što se tiče formatiranja koda, prepusti to automatskim alatima.

Odobravaj PR kada je dovoljno dobar, a ne kada je savršen

Razumij da perfekcionizam nije vrlina, već mana. Odobravaj kod ako radi i ako je čitljiv.

Međutim, ovo ne znači da trebaš imati niske standarde.  Zatraži korekcije čak i ako je nešto sitnica koja može uticati kvalitet rada sistema ili buduće razumijevanje koda i očekuj od kolega da se prema tvojim PRovima odnose na isti način.

Teško je mjeriti kvalitet koda. Neke od metrika su broj problema u produkciji, brzina razvoja novuh funckionalnosti i brzina kojom novi članovi tima postaju produktivni.

Međutim, sve ih je teško mjeriti.  Takođe je teško mjeriti da li si odradio dobar code review.


Zato pitaj druge developere da li je tvoj code review koristan i od pomoći.  Iskoristi taj feedback da poboljšaš svoj budući rad i shvati da ćeš postati bolji što češće radiš code review.



i prevedena je i prilagođena uz odobrenje.

Pregledao sam preko 750 pull requestova u Amazonu.  Evo kako sam radio code review.

Rat u Ukrajini počeo je 24. februara 2022. godine i od tada su mediji i društvene mreže preplavljene ovom temom, uključujući IT zajednicu. Dok se svi nadamo što skorijem okončanju sukoba, nemoguće je ne zapitati se kako će se ovaj događaj bez presedana odraziti na stanje IT industrije u Istočnoj Evropi, a posebno u BiH.

Ukrajina je zemlja sa 44 miliona stanovnika i 

 u Evropi. Procjenjuje se da imaju oko 200.000 programera i 4.000 IT kompanija, a njih oko 40.000 radi u outsourcing sektoru. Ako vam kažemo da čak 100 od 

 kompanija u svijetu ima programere u Ukrajini, onda vam je jasno o kojem redu veličina govorimo.

U outsourcing segmentu, koji nas najviše i zanima, ističemo nekoliko Ukrajinskih firmi:

 je najveća tech kompanija u Ukrajini, koja zapošljava više od 10.000 ljudi od kojih su većina programeri. Imaju vrhunsku reputaciju i rade sa firmama kao što su Google, Expedia, Microsoft, Barclays, Oracle i UBS.

 preko 6.000 tech radnika, imaju i sjedište u Silikonskoj dolini i rade sa većim brojem  startupa iz tog područja.

: preko 3.500 radnika. Rade za Boeing, Dell, IBM i Deutsche Bank.

Šta se trenutno dešava sa ovim i drugim kompanijama koje outsourceaju radnike u Ukrajini? Prema 

 Gergely Orsoza, autora popularnog newslettera The Pragmatic Engineer,  kompanije su trenutno fokusirane na pružanje pomoći radnicima u vidu avansiranih plata i bonusa, uspostave sigurnih kuća ili evakuacije u neke od susjednih zemalja.

Primjera radi, Cimpress koji je izlistan na NASDAQu  ponudio je da evakuira svojih 500 radnika van zemlje ili u sigurniji zapadniji dio Ukrajine, izraelski Wix je ponudio da evakuira svojih 1.000 radnika u Tursku, a Fiverr se vodi istim razmišljanjem. Hopin je svim radnicima uplatio $3.000 kao prvu pomoć dok je Lemon.io avansirao plate za dva mjeseca. Trenutno je sav fokus na pomoć i evakuaciju, kako i treba biti.

Gledajući na trenutni razvoj situacije, možemo očekivati nekoliko paralelnih dešavanja:


. Bez obzira na to što su ratna zbivanja ograničena na Ukrajinu, Evropa će se sveukupno percipirati kao nestabilno područje i sve američke firme koje to budu mogle da priušte zapošljavaće primarno na svom terenu, što znači dalji rast plata u IT sektoru u SAD, Kanadi i Velikoj Britaniji.

Slabljenje evropskih i jačanje američkih IT firmi.  

Ukoliko sukob eskalira, Evropa će morati potražiti alternative za ruski gas. Skoro 40% gasa u EU se 

, a čak i jake zemlje poput Njemačke ne mogu lako podnijeti veću cijenu gasa. Isplativih opcija nema i procjenjuje se da bi građani mogli plaćati do tri puta skuplji gas, što će oslabiti evropsku ekonomiju i posljedično smanjiti moć 

Izbjegavanje outsourcinga u zemljama koje  graniče sa Ukrajinom. 

Za firme kojima outsourcing bude jedina isplativa opcija, Poljska i Rumunija, kao drugi i treći najveći outsourcing centar poslije Ukrajine, vjerovatno neće biti prvi izbor. Iako su u pitanju zemlje od 37 i 19 miliona stanovnika i članice su EU, obje se graniče sa Ukrajinom, a kapital se u pravilu fizički udaljava od bilo kakvog izvora nestabilnosti. Ovo će uključiti i manje zemlje, kao što su Slovačka i Moldavija, a naročito Bjelorusiju koja se percipira kao ruski partner.

Premještanje potražnje ka drugim zemljama u Evropi.

 Potražnja za IT kadrom će porasti u svim zemljama Evrope koje su udaljenije od Ukrajine, a najveći pritisak će biti upravo na zemljama čija je platežna moć slična Ukrajinskoj, u koje spada i BiH.

BiH, Srbija i Sjeverna Makedonija kao novi igrači

Ova posljednja tačka će lansirati BiH, Srbiju i Sjevernu Makedoniju kao nove ultra atraktivne outsourcing destinacije iz više razloga.

Naime, sve tri zemlje imaju prosječnu platu i isplativost dosta sličnu Ukrajinskoj. Iako je radnik iz Bosne 50% skuplji od onog iz Ukrajine, u Bosni i dalje možete zaposliti skoro dva radnika po cijeni jednog iz Hrvatske, što je dovoljan razlog da se obrati pažnju na nas. Iako statistike o prosječnoj plati nisu nužno reprezentativne za IT sektor, ukupno gledano i dalje je jeftinije zaposliti programera u Bosni, bez obzira na senioritet, a naročito ako se zapošljava kroz sistem SP/obrta.

Dalje, Bosna, Srbija i Sjeverna Makedonija imaju odličan geografski položaj i dobru uvezanost sa većim gradovima u Evropi u kojima međunarodne kompanije uobičajeno osnivaju hubove. Za razliku od Bugarske ili Turske, koje imaju 7 odnosno 8 sati razlike u odnosu na Njujork, Bosna ima razliku od samo 6 sati, što i dalje ostavlja dovoljno preklapanja u slučaju komunikacije sa SAD.

Problematika sa kojom će se kompanije susresti je skaliranje:  Bosna, Srbija i Sjeverna Makedonija skupa imaju tek 12 miliona stanovnika, što je nešto više od pola Rumunije. Ovo će neminovno dovesti do rasta cijene rada u IT sektoru i jagmom za programerima, što se osjetilo i prije Ukrajinske krize.

Vrlo je vjerovatno da u trenutku pisanja ovog teksta veće outsourcing kompanije u regiji, poput 

, već dobijaju mandate da zaposle dodatne programere i očuvaju postojeću radnu snagu, što će sigurno uraditi i svi drugi koji budu imali sredstva za takvo nešto.

Zbog velike potražnje, nije teško zamisliti ni scenario ukrupnjavanja u kojem će veće firme kupovati manje kao najefikasniji metod osiguravanja dominacije, naročito ako imamo u vidu da u Bosni i zemljama okruženja ima vrlo malo kompanija koje razvijaju svoje proizvode i većina IT sektora sastoji se od outsourcing firmi.

Za ljude zaposlene u ovom sektoru, ovo samo znači još veći broj ponuda i prilika za posao te izvjestan rast plata za sve pozicije, od QA do arhitekte.

Naravno, sve ovo su rane projekcije na bazi onoga što trenutno vidimo. Svijet nije i nikada više neće biti isti, a na nama je da pišemo kod - drugi neka pišu istoriju.

Blog

Strana 7

Kompletan vodič za registraciju i vođenje SP u Republici Srpskoj

Developer si i imaš strah od komunikacije sa klijentom?

Pregledao sam preko 750 pull requestova u Amazonu. Evo kako sam radio code review.

Kako će kriza u Ukrajini uticati na IT industriju u BiH

Top IT poslovi u tvom inboxu

Top IT poslovi u tvom inboxu