Stalno čitamo o tips & tricks za unapređivanje CV-a i lakšeg dolaženja do željene pozicije. Red je da se osvrnemo ka drugoj strani i pomognemo firmama, tj. njihovim regruterima da dobiju znatno veći broj prijava kada otvaraju novo radno mjesto

Konkurencija na tržištu je ogromna, pogotovo kada govorimo o IT sferi. Kandidati se bore za pozicije, ali vala i regruteri za najveće talente. Svi su konstantno u potrazi za nečim, ili nekim - boljim.

LinkedIn vrvi od oglasa koji iskaču na početnoj strani i u inbox-u, a Facebook i Instagram se odavno koriste kao dodatni izvor za sponzorisane korporativne reklame. Međutim, pored svih tih ulaganja i “iskakanja iz frižidera”, firme i dalje imaju problem sa zapošljavanjem ljudi.

Više nisu dovoljni ni privatno zdravstveno, FitPass, besplatni kursevi, sve je nekako prevaziđeno. Podrazumijeva se, jelte. Šta je onda to što čini oglase posebno primamljivim i samim tim pruža kompanijama veliki izbor zainteresovanih za iste?

Prvo i prvo: lova. Transparentna plata od samog starta.

Lijepo je voljeti svoj posao i uživati radeći ga, ali ako smo iskreni prema sebi, novac je taj koji uglavnom bude presudan faktor kada menjamo firmu. On igra još veću ulogu kada nas neki regruter “lovi”, tj. nismo u aktivnoj potrazi.

Treba dati primamljivu ponudu osobi kojoj tražite da iskoči iz svoje ušuškanosti i potpuno promeni radnu sredinu. Također, trošenje njenog vremena uz termine “nudimo konkurentnu platu” i slične, vjerovatno neće dobro da se završi.

Tim rečeno, topla je preporuka da u opisu pozicije ili kada nekog direktno kontaktirate, jasno navedete finansijsku dobit koju nudite, u neto vrijednosti. To može biti fiksna cifra ili određeni opseg u zavisnosti od senioriteta i iskustva, ali bitno je da postoji.

Dodatni plus je ako je zarada više nego “competitive”

Ukoliko navedete kompenzaciju koja je vidljivo veća nego prosjek u regionu u kojem poslujete, na vašem oglasu će se zadržati veći broj očiju. Rijetko ko će prolaziti kroz cimanje koje iziskuje promjena firme, samo da bi došao kod vas i bio na istom.

pitanje na koje morate da indirektno odgovorite svakom kandidatu

To nas dovodi do sljedeće tačke: razumljivost i jasnoća

Kao i kod reklama za proizvode, kada oglašavate neku poziciju imate svega par sekundi da uhvatite i zadržite pažnju onog ko to čita. Ovo ponajviše važi za one kraće verzije koje objavite na društvenim mrežama ili šaljete kroz chat formu.

Cilj je na što jednostavniji i kraći način objasniti koja je firma u pitanju, čime se bavi, kao i šta se očekuje od kandidata/budućeg zaposlenog. Kada govorimo o full verziji oglasa koja se nalazi na sajtu, pravila igre ostaju ista: konkretan sadržaj i brz dolazak do poente.

Okej je reći po koju lijepu riječ o kompaniji na početku i zbog čega je otvorena ta konkretna pozicija, ali ne i napisati 5 paragrafa o tome. Osoba je tu došla da sazna sljedeće:

Naziv radnog mjesta i dužnosti koje će obavljati. Izbjegavati liste od 10+ bullet-a sa odgovornostima.

Razlog zbog kojeg treba da radi baš za vas (benefiti, kompanijska kultura i slično).

Cifra koju ste spremni da dajete na mjesečnom nivou za znanje, iskustvo, i vještine te osobe.

Dakle, treba sve da bude kratko i jasno. Tu su i dodatne pojedinosti, kao što je fleksibilnost po pitanju rada iz kancelarije i/ili od kuće .

Remote rad je postao gotovo podjednako bitan kao i plata

Otkako smo početkom 2020. godine “otkrili” da se gotovo isto (ako ne i više) može biti produktivan iz udobnosti svog doma kao i u kancelariji, to postade jako bitna stavka u oglasima. Može se čak nazvati i nekom vrstom revolucije, pobune, koja će ostaviti pečat na predstojeće generacije.

Tada smo se navikavali na novonastale uslove, a sada ih zahtijevamo. Svaka firma koja nudi opciju 100% remote ili makar hibridan način rada, u startu ima prednost na konkurenciju koja zahtijeva isključivo on-site režim. Imajte to u vidu prilikom opisivanja pozicije.

Jasno definisan proces selekcije zlata vrijedi

Pored svega do sada navedenog, kandidati vole da znaju šta ih čeka na putešestvijama koje ste pripremili. Standardica - HR intervju, tehnički zadatak, upoznavanje tima, etc.

To također može biti deal-breaker, jer ako vam je potrebno 10 krugova i 2 meseca intervjuisanja da biste nekoga zaposlili, nešto tu ne štima. Probajte da se fokusirate samo na ono što je zaista esencijalno proći, kako za vas, tako i za potencijalne kolege.

Kako vrijeme odmiče, zainteresovanost osobe za tu poziciju proporcionalno opada. Izuzetak je ako ste Google ili im je prva izgovorena riječ u pelenama bila naziv vaše firme. Čak i tad je pitanje koliko će ih dugo držati strpljenje ukoliko se sve previše oduži.

Ton obraćanja: pišete ljudima, ne robotima

Bitno je istaći da veliki broj oglasa zvuči generički. Znate ono:

Pridruži se [naziv firme] timu i zajedno sa nama pokidaj, osvajaj, dosegni zvijezde, učini svijet ljepšim mjestom za život. Dat ćemo ti puno sokova i dovoljno dugu pauzu za partiju bilijara. Il’ dvije.

Da ne pominjemo potragu za nindžama, guruima, i slično. Zapošljavate osobu od krvi i mesa, te prosto u skladu sa time prilagodite sadržaj i na konju ste, što se kaže po naški.

Budite to što jeste, kao kada sa iskrenom namjerom nastojite da se predstavite i upoznate prijatelja ili partnera. Sve što je lažno i neiskreno bude na kratke staze, a nerijetko ljudi i sami to osjete pri čitanju oglasa. Oni i služe upravo za to da se dočara prava atmosfera u timu i prenese na onog ko će mu se možda jednog dana priključiti.

Od skoro spadaju i u sastavni deo employer branding-a, tj. ono po čemu će vas kao firmu i njene zaposlene prepoznavati. Kvalitetno napisan opis za poziciju može napraviti veliku razliku u tome ko će sve aplicirati, a na kraju i dobiti posao. To je investicija koja ne košta gotovo ništa, izuzev malo vremena i pažnje da primijenite sve ovo o čemu sve vrijeme govorimo… iliti pišemo.

Ako bismo dali neku skraćenicu za formulu kreiranja kvalitetnih oglasa, ona bi glasila 

Baš kao i ovaj zaključak, gdje nema više šta da se doda. Sve je rečeno, a vi podijelite da čuju i drugi!

Evo zašto kandidati preskaču vaš oglas za posao

Svakodnevno se susrećemo sa situacijama kao što su nepropisno parkiranje i javni otpadi, a sada konačno možemo i da direktno utičemo na njih, uz svega par klikova

 kompanije, koja je ujedno trenutno glavni sponzor za projekat 

Nermine, hvala na izdvojenom vremenu za ovaj intervju. S obzirom da si osoba koja ima poprilično iskustva kao product i project manager, ne čudi toliko odluka da se upustiš u izradu jedne ovakve aplikacije.

Možeš li nam reći malo više o tome kako si došao na ideju, kao i kako je tekla realizacija iste?

Tako je, rad na prethodnim pozicijama je uveliko uticao na znanje i sposobnost koji su potrebni da se ovako nešto izvede. Naravno, glavni faktor je želja za aktivizmom gdje bismo svi zajedno mogli svakodnevno da radimo na očuvanju prostora koji nas okružuje i rješavanje raznih problema.

Komunalne službe teško da mogu pokriti cijelo Sarajevo, a sada građani mogu da izvještavaju sa lica mjesta, brzo i kroz nekoliko jednostavnih koraka. Okupio sam mali tim i i za sada još uvijek iz svog budžeta finansiram cijelu priču, ali se nadam da ćemo u nekom trenutku sklopiti partnerstva.

Pomenuo si da je lako koristiti Patrola.ba iz aspekta korisnika, pa bismo voljeli da nam kažeš kako to tačno funkcioniše. Da li ljudi koji se registruju mogu sakriti svoj identitet ukoliko to žele?

Svi koji žele da učestvuju u rješavanju komunalnih problema mogu to učiniti na dva načina:

Uz potpunu anonimnost putem dugmeta “Kreiraj prijavu”. Ovom metodom sve što treba da urade jeste da uslikaju recimo nepropisno parkiranje, odrade upload tih fotografija i dodatno pojasne problem ukoliko žele. Dakle, ne ostavljaju nikakve lične podatke.

Pravljenjem naloga koji od informacija zahtijeva email adresu, kao i korisničko ime i lozinku koje sami kreiraju.

Sve ostalo je slično kao za opciju #1, sa bitnim izuzetkom da svi koji se registruju mogu pratiti i status svoje prijave, tj .znati da li je prihvaćena ili odbačena. Za sada se najveći procenat korisnika opredijelio za ovu varijantu jer žele da znaju ishod.

U oba slučaja, identitet korisnika Patrola.ba ostaje potpuno zaštićen. S tim u vezi, građani Sarajeva mogu sigurno i bez ikakve brige učestvovati u ovom vidu aktivizma.

Ovo je odličan trenutak da se nadovežemo sa pitanjem da li je aplikacija dostupna samo za Sarajevo i hoće li se to mijenjati u budućnosti?

Trenutno je sve u test fazi i možemo pokriti samo našu prestonicu. Ovo je projekat koji nije fokusiran na profit već opštu dobrobit naroda, tako da ćemo se oslanjati na potencijalne partnere u narednom periodu.

Naravno da nam je velika želja da Patrola.ba zaživi i na nivou cijele Bosne i Hercegovine, a kasnije možda i šire. To bi predstavljalo veliki uspjeh i znak da su ljudi voljni da učestvuju u promjenama.

Ko će imati ulogu moderatora, tj. osoba koje provjeravaju prijave i prosljeđuju ih dalje nadležnim institucijama?

Trenutno to obavljamo mi u okviru tima, ali kako aplikacija bude rasla, tako će postojati i potreba za većim brojem ljudi. Tu funkciju će obavljati osobe koje su dio nadležnih organa za komunalne prekršaje, također na vrlo jednostavan način.

S obzirom na to da će moderaciju obavljati i dio zaposlenih koji su znatno stariji, da li misliš da će se ta “stara garda” snaći u tom novom zaduženju?

Svjesni smo da je digitalno opismenjavanje uveliko prisutno i da kao takvo vremenom mora potpuno da zaživi i u državnim institucijama. Tako će procesi ići brže, a ujedno biti i efikasniji.

Radimo na tome da im u potpunosti olakšamo kroz prilagođen interfejs, te vjerujemo da neće biti ikakvih problema. Slično kao i korisnici, pred sobom će imati svega nekoliko dugmića i polje za komentar gdje treba da obrazlože zašto je recimo neka prijava odbijena ukoliko do toga dođe.

Uzmimo kao primjer jedan od najčešćih komunalnih prekršaja - nepropisno parkiranje. Da li trenutno Patrola.ba ima tu “moć” da kažnjava takve postupke?

Nažalost, trenutno ne postoji zakonska odredba kojom bi pauk služba bila u obavezi da odnese vozilo prijavljeno putem naše aplikacije, ali uveliko radimo na tome. Ono što trenutno imamo jeste takozvani “zid srama” na kom će se nalaziti svi oni koji na bilo koji način krše javni red.

Ukoliko tim ljudima ne smeta da se automobil sa njihovim tablicama 20 dana za redom nađe među tim slikama - to je već problem druge prirode. Svakako, nadamo se adekvatnijem rješenju uskoro i za to, gdje će narod moći da “istjera” pravdu.

Da li se Patrola.ba može koristiti samo na telefonskim uređajima?

Skidanje aplikacije je jedna opcija, ali isto tako možete otići i direktno na 

, koji pruža iste mogućnosti - anonimnu ili registrovanu prijavu. Kako vama više odgovara u datom trenutku.

Pošto si aktivan preduzetnik, postoji li možda još nešto na čemu trenutno radiš?

Interesantno da ste baš tu ključnu riječ upotrebili, jer sam skoro radio i na jednom vikend projektu pod nazivom 

. Radi se o platformi gdje ljudi mogu precizno da se informišu o troškovima obrta, bez obzira da li su freelancer ili doo.

, a podaci su ažurirani i najnoviji. Prosto, htjeli smo kreirati mjesto na kom svi mogu dobiti željene informacije vezane za porez i sve usputno što ide u paketu.

Po svemu sudeći, osoba si koja podržava svaki vid društvenog aktivizma i ima ogromnu volju da sa drugima podijeli svoje znanje i iskustvo, kako bi njihovi privatni i poslovni životi bili makar za nijansu lakši. Želiš li nešto da poručiš za kraj?

Mislim da se u svima nama krije malo tog liderskog i preduzetničkog duha, ali ga ponekad treba malo podstaći, bocnuti. Treba prenijeti dalje sve korisno što smo naučili, jer jedino tako možemo obezbijediti naredne generacije i biti sigurni da će nastaviti da prave dobre, kvalitetne stvari.

Patrola.ba je za veoma kratko vrijeme zabilježila preko 450 registrovanih korisnika i 300 zabilježenih prijava. To je dobar znak da su ljudi tu, prate, hoće da budu dio promjena. Nama ostaje da sve ispratimo i svaki dan ulažemo trud da stvari budu još bolje.

Nermin Ćatović o Patrola.ba, aplikaciji za prijavu komunalnih prekršaja

Jedan od najčešćih odgovora na bilo kakve spekulacije u IT svijetu glasi: “It depends”. Ipak, mi smo htjeli da malo ozbiljnije i konkretnije pristupimo ovoj temi, izdvojivši elemente koji će vas možda najviše zanimati.

Kako se godina bliži kraju, standardno se i sumiraju utisci. Kompanije računaju svoj ROI, prave se Excel tabele, ali i planovi za obavezne korporacijske proslave krajem decembra.

Lijepo je obilježiti postignute uspjehe, ali treba biti spreman i na novo poglavlje, kako životno tako i poslovno. Svjesni smo da je situacija na Balkanu i generalno u celom svijetu već duže vrijeme na iglama, neizvjesna, a to se lako i brzo može odraziti na sve.

Mi ćemo se konkretno fokusirati na IT industriju, odraditi kratak statistički osvrt na 2022. godinu i pokušati da pretpostavimo šta nas čeka sljedeće. U tome su nam pomogli stručnjaci koji na osnovu svog višedecenijskog iskustva mogu da “nanjuše” ono što slijedi.

 su znatno opale u svojoj vrijednosti. Meta je uvjerljivo najgore prošla sa padom od -60.77%, dok se Apple dobro drži uz -22.13%.

Preostala tri giganta se klackaju na sličnim brojkama, oko -30%. S obzirom na to da imamo dva i kusur mjeseca do 31. decembra, ove cifre će vjerovatno porasti za nijansu. U svakom slučaju, očigledno je da se nešto dešava, a ne djeluje kao da će se u skorije vrijeme situacija popravljati.

Bitcoin 3x+ slabiji u odnosu na prošlu godinu

BTC je svoju najveću vrijednost do sada zabilježio u aprilu 2021. godine, gdje ste za jedan mogli dobiti $63,558. Trenutno ta cifra iznosi $19,155, što je nekih $28,000 manje nego na početku 2022. Dakle, ne baš najbolji period za prodaju.

IPO također drastično manji u odnosu na 2021.

Za neupućene, Initial Public Offering je momenat kada kompanije odluče da javno prodaju svoje dionice drugim firmama, ali i individuama. 

 možete pogledati detaljnu IPO analizu počevši od 2000. godine pa do današnjeg datuma.

Odmah ćete primijetiti ogroman jaz između 2021. (1035) i 2022. (166). Dodatno, oktobar je za sada zabilježio svega 4 IPO-a, što je smiješna cifra u odnosu na prošlogodišnju (101). Izgleda da su Zoom, Slack, Google Meet i slični izvukli maksimum od promjena koje je Korona donijela, a sada se sve to strmoglavljuje uz aktuelna svjetska dešavanja.

Bilo je i masovnih otpuštanja radnika, čak i kod velikih imena

Razlozi za to su mnogi, a između ostalih, posljedice Covid načina poslovanja, kao i overhiring u trenucima kada je kompanija rasla. Zanijeli se malo, što bi se reklo.

Tako je Netflix do sada otpustio 480 ljudi, Shopify 1000, Unity 200, a cijelu listu možete pogledati 

. Layoff u ovoj mjeri vjerovatno neće pretjerano uticati na ove firme za sada, ali ostaje da sačekamo i vidimo šta će biti. Velike su šanse da ćemo svjedočiti novim, jakim akvizicijama.

Sad kada smo utvrdili dosadašnje stanje, da se vratimo predviđanjima

Kao što se da zaključiti iz prethodnih paragrafa, situacija nije najsjajnija. Uz to, šanse da će stvari ići ka boljem u narednih 365 dana su minimalne, tj. sve ukazuje na suprotno.

No, hajde da probamo da budemo optimisti i popričamo o par bitnih segmenata za IT, a usput udijelimo i koji savjet kako se pripremiti za sve što predstoji, iz ugla kompanija i zaposlenih.

Hoće li biti novih tehnologija, na čemu se radi trenutno?

Uprkos svemu, veliki su izgledi da će AI, Machine Learning i Blockchain nastaviti svojim razvojnim putem. S tim u vezi, možda je dobra ideja da uvrstite i njih u svoj portfolio znanja i vještina, ukoliko već niste.

Generalno ne postoji veliki hype oko nečeg relativno novog, kao što su davno izazvali Angular i React, dva opšte poznata JavaScript framework-a. Možda nas neko ili nešto iznenadi pred sam kraj godine, ko zna. Ovo je samo 

, a mi vas ohrabrujemo da dodatno pročačkate i javite ukoliko naiđete na nešto vrijedno pažnje.

Da li programeri treba da strahuju za svoj posao?

Ukoliko ste u nekoj od jačih kompanija, pogotovo koje usred ove situacije i dalje bilježe rast i dovode nove kolege, trebalo bi da ste u safe zoni. Većini njih ovo nije prvi susret sa krizom, poput 

Seniori su tek u zavidnoj poziciji jer ako zatreba mogu da funkcionišu kao one-man team, dok će juniori potencijalno proći kao kolateralna šteta u slučaju smanjivanja budžeta firme za koju rade. Jedini savjet koji ovdje možemo dati jeste da na vrijeme promijenite radnu poziciju ukoliko vam djeluje da stvari ne idu u najboljem smjeru.

Kako IT firme mogu predodrediti finansijske gubitke i probleme?

Spomenuli smo da je jedan od razloga za veliki broj otpuštanja u nekim slučajevima bio overhiring. To je prva stavka na koju bi trebalo obratiti pažnju i postaviti jako bitno pitanje:

Da li nam je sada od nužnog značaja ova pozicija?

Isto tako, ma koliko htjeli da recimo pred kraj godine obradujete zaposlene određenim bonusima, povišicama i slično, probajte da iskalkulišete da li je to sada prioritet za budžet. Iskrenost između poslodavaca i zaposlenih se jako cijeni i gradi odnos na duže staze.

Drugim riječima, ukoliko ste u “škripcu”, možete poslati mejl gdje objašnjavate radnicima situaciju - da nailazi neizvjestan period, te da u skladu sa time treba biti pažljiv. Velike su šanse da im dugoročno više znači stabilan i siguran posao, nego kratkotrajan boost na platu.

Također, kako kaže stara izreka, “na muci se poznaju junaci”. Tako da, dobra stvar kod kriza je što onda lako možete vidjeti ko je zaista lojalan, a ko je tu samo radi dobre zarade.

Eto, pokrili smo ono najbitnije: ljude, finansije, i tehnologije. Imamo na osnovu čega da pravimo pretpostavke, a ostaje nada da ćemo i narednu godinu ispratiti u uspješnom i pozitivnom maniru, bez obzira na izazove sa kojima ćemo se susretati.

IT industrija svakako nije jedina koja će biti pogođena aktuelnim dešavanjima, ali istovremeno jeste jedna od jačih, te se neće lako dati. Pišite nam preko društvenih mreža ili email adrese ukoliko imate informacije koje ovdje nismo pokrili, ili želite da podijelite svoje mišljenje o svemu.

Hoće li se sva ova predviđanja obistiniti? Da li će ovaj tekst imati ikakvog smisla sredinom naredne godine?

Evo kako će IT industrija izgledati u 2023. godini

Do nedavno je pričanje o platama, benefitima, kao i opštem zadovoljstvu u firmi bilo tabu tema. Kako u razgovoru sa kolegama, tako i poznanicima/prijateljima. Posljednjih par godina, to se promijenilo.

Pojavom review sajtova olakšana je potraga za poslom. Potencijalni kandidati koji se interesuju za određenu poziciju mogu doći do jako bitnih informacija, kao što su:

Dobre i loše strane rada kod tog poslodavca

U suštini, saznaju sve ono što može da presudi hoće li aplicirati ili ne. Vide li sebe u toj kompaniji na osnovu iskustva drugih, ili su ipak drugačije sve zamišljali. Naravno, ništa od toga ne bi bilo moguće da trenutni zaposleni ne dijele svoje utiske.

Jasno je zašto je ostavljanje komentara pogodno za ljude koji posmatraju neku firmu, ali zbog čega to ide u prilog i vlasnicima istih? I na koji način? To su pitanja kojim ćemo se pozabaviti u daljnjem toku teksta.

Prije svega, ulijeva se dodatna doza povjerenja i poštovanja

Ohrabrivanjem ljudi za ostavljanje recenzija pokazujete da vrjednujete njihovo mišljenje, tj. da nisu tu samo da bi primali platu iz mjeseca u mjesec i radili svoj posao. Istovremeno šaljete poruku da cijenite transparentnost i da ne postoji nešto što biste “sakrili” od drugih.

Ovim postupkom se dokazuje i ojačava liderstvo. Pozitivni komentari će pružiti dodatni podstrek za još bolje uslove i rezultate, ali i oni negativni, jer će ukazati na to šta može biti poboljšano. U oba slučaja, ideja je da se dobije šira slika o trenutnom stanju u kompaniji, kao i njenom budućem razvoju.

Koje je najbolje vrijeme za feedback od strane zaposlenih?

Svakoj osobi treba vremena da uđe u štos, upozna kolege, nadređene, osjeti kako stvari funkcionišu. Prvi utisak može uvijek da zavara, tako da je najbolje sačekati da se sve slegne.

Okvirno vrijeme za review je između tri mjeseca i godinu dana provedenih u firmi.

To je period tokom kojeg može da se stvori prava slika o radnom odnosu i ostavi iskrena recenzija, kako subjektivna tako i objektivna. Ovim dolazimo do sljedeće začkoljice:

Nakon što utvrdite “KADA?”, prelazite na “KAKO?”

Za ovaj pristup postoji nekoliko opcija, koje uglavnom zavise od veličine firme, organizacije, pa i kompanijske kulture. Izdvojit ćemo dve koje su najčešće u većini kompanija. 

1. Razgovor 1 na 1 sa HR osobom ili nekim od nadređenih

Blagovremeno organizujete individualne razgovore sa zaposlenima i najprije zatražite utiske na licu mjesta. Na ovaj način možete odmah adresirati određene probleme koje pomenu i riješiti nesporazume ukoliko ih ima.

Nakon što prođete sve stavke, objasnite da bi vam značilo da to o čemu ste pričali uživo, osoba predstavi i na review sajtu na kojem imate profil. Iskomunicirajte da neće biti bilo kakvih penala ili ičega slično, već da se iskreno zalažete za transparentnost te to i očekujete.

2. Grupno obavještenje na timskom sastanku ili putem mejla

Ova varijanta je brža i lakša u slučaju da zbog broja radnika opcija #1 nije logistički izvodljiva i isplativa. Suština ostaje ista - da im se predoči šta želite da uradite i da je to podjednaka dobrobit. Kako za njih, tako i za vas.

Uslijed nedostatka žive konverzacije, možete sastaviti kratak upitnik (formu) koju treba da popune pre nego što odrade recenziju direktno na sajtu. Na ovaj način opet podstičete iskrenost, a istovremeno sebi dajete prostora da uočite ukoliko je došlo do nekog nerazumijevanja.

Dakle, ideja je predstaviti ostavljanje komentara i utisaka kao nešto najnormalnije, što se nikako neće odraziti na njihov budući status u kompaniji. To naravno najviše zavisi od vas kao poslodavca: na koji način ćete sagledati loša iskustva kojih će sigurno biti.

Ljudi su uglavnom “zaštićeni” na review platformama tako što ostaju anonimni. Opet, na vama je da se fokusirate na ono što je napisano, umesto da mozgate ko je to napisao. Tražili ste transparentnost i obećali da podržavate iskrenost, sjećate se?

Recenzije ostavljaju dugoročan benefit za vašu kompaniju

Vraćamo se opet na “zašto?”. Pored toga što ćete imati uvid u trenutno (ne)zadovoljstvo zaposlenih, te samim tim i priliku da dodatno poboljšate ono što je dobro, a ispravite što nije, postoji još jedna bitna stavka.

Vaši budući zaposleni su ti koji će najviše čitati utiske o vašoj firmi.

Prva stvar (uglavnom) koju će neko uraditi kada se interesuje za neku poziciju, jeste da istraži što više o toj kompaniji. Ono što čuje ili pročita može uticati na daljnje korake, tj. hoće li odustati od prijave ili postati još motiviraniji.

Review je u suštini djelić employer branding-a. Pomaže da se privuku dobri kandidati, ali isto tako obeshrabre i oni koji recimo ne bi bili dobar fit za kompanijsku kulturu. Posljedično, stvara se grupa ljudi koji su tu sa istim ili sličnim ciljem, a njeguju zajedničke vrijednosti. Win win za sve.

Ostavljanje recenzija je odlična prilika da se podvuče crta, izanalizira trenutno stanje u firmi, a potom konstantno radi na usavršavanju svega. Korak po korak.

Služi i kao odličan reality check, ujedno i za poslodavca i zaposlenog. Sve to pod pretpostavkom da se polazi od onog ključnog elementa: iskrenosti. Da budemo ljudi jedni prema drugima i tako skupa pravimo dobre stvari.

Cijeli taj proces ostavljanja utisaka i komentara treba da bude obostrano koristan. Da teče prirodno i bez bojazni od strane radnika. Jedino tako se može izvući najveća vrijednost iz cijele ideje zbog kojeg su i nastale review platforme, pogotovo u IT sektoru.

Njegujte transparentnost i dopustite da se čuje svačiji glas. Vremenom se stvari iskristališu i sve to dođe na svoje, a u vremenima koja nam predstoje će biti jako teško zadržati dobrog, lojalnog, kvalitetnog radnika. Mislite o tome.

Zašto IT kompanije trebaju podržati zaposlene da ostavljaju recenzije

Stefane, hvala za intervju. Nakon više od 10 godina studiranja u Austriji i uspješne prodaje 

, vratio si se nazad u Banju Luku i osnovao drugi. Zašto si se vratio - zašto Banja Luka, a ne Beč?

Sada iz ove perspektive, vidim da je odluka o povratku bila više emocionalna nego racionalna. Ali i dalje vjerujem da će Banja Luka ubrzo imati ono što je meni bio cilj da stvorim, a to je tech startup prepoznatljiv u evropskim okvirima koji bi mogao da posluži kao inicijalna kapisla iz koje bi kasnije moglo nastati više inovativnih tehnoloških kompanija, koje bi mogle da pokrenu val osnivanja jer će, s obzirom na ESOP, Dwelt za nekoliko godina kreirati investicioni novac za ljude koji imaju tech startup mindset.

Tvoj drugi startup, Dwelt, razvija rješenje u oblasti energetskog sektora pod nazivom Platform X, dok je prvi (Olligo) bio u domenu transporta i takmičio se sa Uberom. Kako je došlo do promjene ove sfere interesovanja i kako bi uporedio stanje ta dva sektora u smislu razvijenosti softverskih rješenja?

Do promjene je došlo sasvim slučajno. Tokom rada na razvoju Olliga, mog prvog startup-a osnovanog po završetku MBA-a u Beču, koji je bio prvi subscription-based konkurent Uber-u, prihodi nam nisu bili pretjerano veliki. Da bismo dodatno zaradili, učestovali smo na razvoju jednog proizvoda za Austrijskog klijenta u energetskom sektoru.

To je bio naš prvi dodir sa velikim “utility” kompanijama. Nakon uspješno završenog projekta, ono što smo shvatili jeste da, s obzirom na trendove koji se dešavaju u energetskom sektoru i zastarjelost tadašnjih softverskih riješenja, je potencijal u tom sektoru je veliki. Dodatno, bili smo poprilično frustrirani B2C sektorom zbog borbe sa jakim konkurentom kao što je Uber i zaključili smo da bi poslovanje u B2B segmentu, gdje imamo priliku da direktno dođemo do svakog kupca, bi nam omogućilo brži tržišni uspjeh našeg proizvoda. Oba sektora trenutno prolaze kroz period velikih promjena, da bi ostali konkurenti i prilagodili im se potrebno je da se ulaže u digitalizaciju poslovnih procesa. Generalni trend u transportnoj industriji je da transport prelazi u uslugu i da ćemo u bliskoj budućnosti definitivno imati jednu aplikaciju tj. platformu na kojoj ćemo uz fiksnu mjesečnu nadoknadu imati priliku da iznajmimo automobil sa ili bez vozača i sve druge vrste transportnih sredstava (bicikl, skuter i slično). Što se tiče energetskog sektora, moje mišljenje je da trenutno prolazi kroz najveću tranziciju jer energija će uskoro postati potpuno liberalizovana, svako će moći da proizvodi i prodaje energiju. Kada kažem svako, mislim na svaku fizičku osobu koja će imati neku vrstu energetskog novčanika i proizvodnju energije iz vlastitih izvora, što će dovesti do potpuno novih pogleda i pristupa trošenja i proizvodnje energije.

Platform X ima za cilj da modernizuje i transformiše odnos dobavljača i potrošača u energetskom sektoru. Možeš li nam malo pojasniti o čemu se tačno radi i koji dijelovi platforme su tehnički izazovni i zanimljivi?

Liberalizacija energetskog tržišta Njemačke je dovela do toga da od 4 velika, tržište danas broji preko 1500 snabdjevača električne energije. Svakom od tih 1500, da bi započeli poslovanje na tržištu, treba minimalno 6, 7 softverskih aplikacija koje moraju da se implementiraju i međusobno integrišu, obezbjeđujući nesmetano funkcionisanje.

Naša Platforma X predstavlja jedinistveno integrisano riješenje koje mijenja svih tih 6 ili 7 aplikacija, i nesmetano funkcioniše i podržava sve poslovne procese snabdjevača energije. Krajnji cilj je da omogućimo potpunu automatizaciju procesa ugovaranja i obračuna energije sa mogućnostima trgovanja na lokalnim berzama struje (to radimo u partnerstvu sa Berlinskom firmom Grid Singularity).

Da bi se pokrenuo startup, neophodno je imati investitore ili bar dovoljnu količinu sopstvenih sredstava za tzv. “bootstrapping”. U BiH ne postoji investitorska scena kao što postoji u razvijenijim zemljama, a većina ljudi nema značajnu ušteđevinu. Da li se u takvim uslovima uopšte može razviti startup scena i kako si ti riješio taj problem?

Startup scena kod nas već puno kasni za regionom, a pogotovo Evropom i možda zvuči grubo, ali nijedan element ekosistema nije na nivou koji bi podstakao/podržao razvoj startupa. Tu ne mislim samo na izvore finansiranja, obrazovne ustanove nego na sam „mindset“.  Smatram da je prvo potrebno imati „mindset“ koji će prepoznati priliku i biti spreman da žrtvuje određenu vrstu komfora kako bi pokušao napraviti proof-of-concept neke svoje ideje. Tek nakon toga dolazi finansijska strana koja se, ukoliko prođete prethodnu fazu, može puno lakše riješiti. Kod izvora finansiranja treba da imamo ne samo VC fondove već i serijske preduzetnike i ljude koje su već napravili exit. Jasno nam mi je da banke ne mogu direktno da ulažu u startup-ove, ali bi mogli da ulažu u VC fondove koji će da ulažu u startup-ove.

, osvrnuo si se na problem pretjeranog fokusa na outsourcing i rekao da se treba stvarati inteligencija potrebna za razvoj sopstvenih proizvoda. Kako to uraditi, šta je potrebno ispraviti u društvu da steknemo tu inteligenciju i razmišljamo na taj način?

Potrebno je da imamo primjere uspješnih startupova na lokalnom nivou, da studente naučimo ispravno, jer talenti su osnova uspješnih startup ekosistema. Takođe je neophodno da svi zajedno gradimo ekosistem, koji će pomoći u razvoju tehnoloških startupova. To nije nimalo jednostavno i podrazumijeva mikro djelovanje svakog u svom polju, gdje svi možemo tome da doprinesemo. Nažalost, moja procjena je da idemo u pogrešnom smijeru i da smo počeli njegovati kult outsourcing-a i da se zadovoljavamo tehnološki i poslovno manjim izazovima. Drugim riječima, ostajemo u zoni komfora i to nas spriječava da rastemo.

Svjedoci smo ogromne potražnje za IT kadrom i moć u odlučivanju se sve više premješta u korist kandidata a ne poslodavca. U Dweltu je fluktuacija zaposlenih vrlo niska, što je značajan uspjeh. Koji su razlozi za ovo i šta druge firme mogu učiniti da zadrže radnike? 

Prvi radnik je Dwelt napustio usljed korone iz privatnih razloga (vratio se nazad u Srbiju), a druga dva krajem 2021. godine. S obzirom da smo zaposlili ukupno 35 ljudi, taj procenat fluktuacije stvarno nije veliki. Tačna analitika govori da je Dwelt u 6 godina ukupno napustilo 6 radnika.

Od prvog dana, Dwelt je vrlo specifična organizacija. Imamo samo jedan proizvod i nikada nismo radili na razvoju nečeg drugog. Od prošle godine, zvanično smo najbolji startup u Centralnoj i Istočnoj Evropi, sa nagradama od Podim-a i Deloitte-a. Kultura u firmi je dovoljno poslovna i ozbiljna da nam omogući profesionalnost, a u isto vrijeme je dovoljno slobodna da omogući inovativnost i “out of the box” razmišljanje. Pored toga, benefiti su više nego konkurentni.

Dwelt je po prvi put ponudio priliku mladim softverskim inženjerima da rade na razvoju vlastitog i jedinstvenog tehnološkog proizvoda u firmi koja počinje iz Banja Luke. Upravo smo u procesu zapošljavanja u novootvorenoj kancelariji u Sarajevu i zadovoljstvo nam je što ćemo dati priliku da i u drugom velikom gradu u BIH ljudi imaju priliku da rade na razvoju domaćeg startup-a i budu nagrađeni udjelima u možda potencijalno prvom unicorn-u u BIH.

Nedavno ste otvorili i razvojni centar u Sarajevu. Zašto baš Sarajevo i šta očekujete od tog poduhvata?

Imali smo nekoliko izuzetno kvalitetnih eksternih saradnika sa kojima smo do sada radili, a žive u Sarajevu. Oni su prvi zaposleni u našem novom razvojnom centru. Radi brzine razvoja Dwelt-u je potrebno da brže zapošljava kvalitetan kadar, a smatramo da Sarajevo ima veliki potencijal u smislu broja i kvaliteta ljudi. Očekujemo da će do kraja godine u Sarajevu biti više od 10 razvojnih inženjera.

Za kraj, šta bi savjetovao našim ljudima koji žele osnovati svoju prvi startup u BiH? Šta bi ti uradio drugačije da počinješ ispočetka?

Prvo, moraju da vjeruju u sebe, u svoj proizvod i svoj tim. Treba da budu fleksibilni, da čuju suprotna mišljenja analiziraju ih, ali im ne bih savjetovao da uvijek slušaju tuđe savjete. Samim tim, ne bih puno savjetovao.

Stefan Krneta: "Očekujemo da će do kraja godine u Sarajevu biti više od 10 razvojnih inženjera"

Pitanje od milion dolara. Ili, bolje reći, hiljadu i kusur eura. Već skoro čitavu deceniju budući programeri, a i oni koji žele da utvrde svoje znanje, tragaju za odgovorom. Hajde da prodiskutujemo.

Rijetko kada prođe jedna sedmica, a kamoli više, da neko ne postavi na forumu kao što je Reddit, pitanje u vezi IT akademije. Ljudi se u komentarima najprije uglavnom pobune uz izjave poput:

“Dokle više jedno te isto, svaki drugi dan vrtimo ovu temu?”

Međutim, ubrzo popuste pa se i raspišu. Utisci su uglavnom balansirani, tj. broj pozitivnih i negativnih bude na nekoj zlatnoj sredini. Pročešljali smo sve te odgovore i riješili da ih sumiramo.

Šta vam je sve potrebno da biste uspješno pohađali neki od kurseva?

Prije svega, iskrena želja za učenjem programiranja i upornost. Reklame su jedno, ali realnost drugo. Ideja da ćete nakon svega godinu dana nekog programa lagano imati početnu platu od 1.000 e zvuči lijepo, ali su to teška posla (pun intended).

Polaznici uglavnom navode da od inicijalno 40 upisanih, svega 5-6 njih ostane do kraja. Profesori jasno naznače u startu da ono o čemu će pričati na predavanjima nije dovoljno i da mora da se radi samostalno, minimum par sati dnevno. Očekivanje da će vam neko magično uliti znanje, također otpada.

Pored dobre volje i zainteresiranosti, dobro dođe i neko predznanje

Saznali smo da upravo zbog tog kratkog vremenskog perioda od godinu dana, najveću prednost imaju ljudi koji dođu makar s nekom osnovom. Tu se upravo vraćamo na ovu prethodnu priču, gdje ćete ako vas nešto zaista “vozi”, sigurno stalno čitati o tome i čačkati iz radoznalosti.

W3schools.com može biti sjajna početna tačka u ovom slučaju. Sažvakali su HTML i CSS koji su odlična podloga, a nude i tutorijale za druge oblasti. Da li to treba da obeshrabri one koji bi na IT Akademiju došli kao potpuni početnici i stranci u IT svijetu?

Ne, ali biti iole spreman dosta pomaže. Svi oni koji su već stekli neku sliku o razvoju softvera i poradili na samoj logici koja je srž svega, će mnogo lakše ispratiti tempo nastave. To je jedan od problema sa kojima su se ljudi susretali: prelaženje velike količine gradiva za kratak period.

“Ono što se na fakultetu obrađuje cijeli semestar, kod njih se pređe za jedan termin”.

Komentar iznad je dao jedan od polaznika, kao dobronamjeran savjet onima koji razmišljaju o upisu. Dakle, osoba treba biti spremna da isprati brzinu kojom se vodi kurs, bilo kroz pripremu unaprijed, disciplinu za samostalnim radom, ili oba, što je najbolja varijanta.

Treba izdvojiti i solidnu količinu novca

Super je imati želju i ambiciju, ali u ovom slučaju to košta. Cijena jednog programa nekad dostigne i visinu od ~2.000e i razlikuje se u odnosu na to da li ćete ići tradicionalno (biti fizički prisutni), ili nastavu pratiti na daljinu.

Često bude akcija i popusta, ali svakako nije mala svota za izdvojiti. Tim rečeno, najbitnije je da uđete u cijelu priču iskreni prema sebi, tj. da li vas to izistinski zanima, ili ste samo čuli da je dobro plaćeno.

Kada su samo visoke plate motiv, ta motivacija često bude na kratke staze. Programiranje nije jednostavno za naučiti i zahtjeva određena odricanja. Mnogi su do velikih primanja došli bez ikakve formalne škole, ali su zato sami učili godinama, neki čak i od malih nogu.

Možete biti samouki i ne potrošiti ni marku, ali je za to često potrebna ozbiljna disciplina.

Naravno da postoji brdo materijala koji možete naći na netu, kao što su YouTube kanali, forumi, PDF knjige i slično, ali opet, budite realni i zapitajte se da li će vas i koliko dugo to držati. Kada nešto platite postoji doza odgovornosti i obaveze, pogotovo kod većih suma. U suprotnom - lako se odustane.

Da li vam je zagarantovan posao nakon završetka kursa?

Ovo apsolutno najviše zavisi od vas. Ukoliko budete učili i sami, istraživali, rješavali probleme, programirali bar par sati dnevno - šanse za zaposlenjem su velike. Poslodavce uglavnom ne zanima šta ste završili, već na kojim projektima ste radili i koji je nivo vašeg znanja.

Ipak, ovdje treba napomenuti da se kod IT Akademije nekada pravi izuzetak. Ljudi su naveli kako njihove firme automatski odbace CV osobe koja je pohađala neki od kurseva tamo, pogotovo kada ne vide nikakvo drugo iole relevantno iskustvo, recimo link ka GitHub profilu.

Ovaj “problem” lako možete riješiti tako što izostavite u rezimeu ime škole gdje ste odslušali nastavu. Na kraju krajeva, sve to zavisi od firmi i njihovog stava prema ovoj vrsti edukacije.

Bilo kako bilo, sve vodi ka tome da je praktičan rad bitniji od svega ostalog. Super je što ste išli ovdje, ondje, završili hvaljene programe, ali šta ste napravili? Iskodirali? Tu je cijela poenta.

Kao što smo naveli na početku, postoji balans kod recenzija, koji je uglavnom solidno opravdan i zavisi od mnogo faktora. Ipak smo svi individualci i različito funkcionišemo. Mnogi su nahvalili ove programe jer su tu stekli radne navike i pomoglo im je u održavanju te jako potrebne motivacije.

Jedna grupa ljudi je recimo godinama bila van programiranja i malo su ispali iz štosa, te je ovo bio odličan način da se podsjete gradiva i vrate u te vode. Logično, ispratili su predavanja znatno lakše od početnika i procijenili znanje profesora kao relevantno.

Dakle, vrijedi li upisivati IT Akademiju?

To je na vama da procijenite. Možda vam u tome djelomično pomogne ovaj tekst, ali savjetujemo da pogledate i šta su još drugi rekli o tome. Odgovor najviše leži u onome što želite da postignete i kakvi ste po prirodi.

Koji god put da odaberete, bitno je da budete konzistentni, kao kod vježbanja matematike tokom školskih dana. Zadatak najprije djeluje kao bauk, a kroz par sedmica ga sa osmjehom rješavate i pitate se kako to da vam je djelovalo toliko naporno.

Jako je važno i da se makar malo usmjerite. Velika je razlika da li ćete uzeti recimo Android programiranje ili ćete ipak odabrati PHP za početak. Opet, to najviše zavisi od vašeg prethodnog iskustva.

. Sve ostalo će doći ukoliko ste uporni i krenete sa pravom željom, dobrim motivom. U suprotnom, neće vam pomoći ni najbolji predavači i kursevi ovoga svijeta. Možda vanzemaljci imaju tu tehnologiju da vam bez imalo truda usade znanje seniora.

Vrijedi li upisivati IT akademiju?

Drugo izdanje IT konferencije INIT 2022 održaće se 24. septembra u Banskom dvoru u Banjaluci, gdje će učesnici imati priliku čuti predavanja 20 domaćih i svjetskih stručnjaka o najaktuelnijim temama iz IT industrije i učestvovati u četiri ekspertske radionice. Sve karte za konferenciju su rasprodane.

Poslije dvogodišnje pauze izazvane pandemijom COVID-19, ovogodišnja konferencija biće organizovana kroz dva paralelna rasporeda predavanja, a akcenat će biti na temama koje su zanimljive širem krugu publike zainteresovanom za informacione tehnologije.

Iza neprofitne konferencije ponovo stoji zajednica banjalučkih programera čija se vizija stvaranja najvećeg tehnološkog događaja organizovanog od strane volontera u BiH nastavlja.

“Poslije prvog INIT-a organizovanog 2019. godine, koji je u Banjaluci okupio više od 450 učesnika, za drugo izdanje konferencije zadržavamo isti koncept, a novitet će biti radionice. Odabrali smo širok spektar tema kako bismo pokrili što veći spektar interesovanja publike i pripremili 20 fantastičnih predavanja”, poručili su organizatori.

Učesnici će imati priliku slušati i učiti od profesionalaca iz regionalnog, ali i svjetskog IT sektora, koji će kroz 45-minutna predavanja posjetiocima prenijeti svoja znanja i iskustva.

Pored obrazovnog dijela konferencije, INIT je prilika za stvaranje novih poslovnih konekcija i umrežavanje sa ljudima iz iste branše, a na ovogodišnjoj konferenciji neće nedostajati ni zabavnog programa, koji će se realizovati kroz nagradne igre i afterparty.

INIT je još 2019. postavio visoku ljestvicu po pitanju organizacije i kvaliteta programa, a na jesen će ponovo od Banjaluke na jedan dan napraviti tehnološku prestonicu sa tendencijom da  postane tradicionalan događaj.  Ovogodišnju konferenciju su podržali 

gold sponzori, te niz drugih sponzora bez kojih INIT ne bi bio moguć.

Kao jedan od tvoraca konferencije, Dzobs je ponosan da ove godine bude potpisan u imenu inita kao “INIT - powered by Dzobs.com”.

Sve dodatne informacije možete pronaći na sajtu 

Blog

Strana 4